Slovenske banke su godinu započele s nižim rastom dobiti

Čista dobit bila je s 58,1 milijun eura veća za gotovo 64 posto. Time je rast dobiti znatno umjeren u odnosu na dinamiku u rekordnoj 2023. godini.

Banke su prošle godine ostvarile nešto manje od 1,10 milijardi eura čiste dobiti, što je 119 posto više nego godinu prije. Istodobno su neto kamate na razliku između kamata na kredite i novčane depozite gotovo udvostručene, bruto prihodi porasli su za 50 posto, a neto prihodi za 106 posto.

Početkom nove godine vidljive su postupne promjene. Sa 138,8 milijuna eura neto kamate bile su 37 posto veće na godišnjoj razini, nakon što je rast dosegao 93 posto u cijeloj 2023. godini.

Nekamatni prihodi, koji su se lani smanjili na godišnjoj razini, u siječnju su zabilježili međugodišnji rast od 4,9 posto na 41,3 milijuna eura. Pri tome su primici porasli za 1,8 posto na 34,2 milijuna eura.

Bruto prihod banaka u siječnju je dosegao 180,1 milijun eura, što je 28 posto više nego u siječnju prošle godine. Neto dobit porasla je 50 posto na godišnjoj razini na 62,6 milijuna eura. Troškovi poslovanja porasli su za 18 posto na 117,5 milijuna eura.

Banka i dalje nema ozbiljnijih problema sa svojim kreditnim portfeljem. Banka je tako u siječnju oslobodila 4,1 milijun eura ispravaka vrijednosti i rezervacija.

Obujam bankarskih kredita nastavlja se smanjivati, a međugodišnja dinamika pada u siječnju je blago ojačana. Na kraju prvog mjeseca ove godine ukupna vrijednost kredita nebankarskom sektoru bila je 26,92 milijarde eura, što je na godišnjoj razini manje za 2,9 posto. U siječnju je smanjen za 10,2 milijuna eura.

Ukupna vrijednost kredita poduzećima u siječnju je porasla za dva milijuna eura na 9,97 milijardi eura, što je 6,9 posto manje nego u prvom mjesecu 2023. Međugodišnji je pad za dva postotna boda veći od pada u cjelini iz 2023. godine.

U međuvremenu je vrijednost kredita stanovništvu dodatno porasla. U siječnju je porastao za 18,8 milijuna eura na ukupno nešto više od 12,57 milijardi eura. To je 3,6 posto više nego u siječnju 2023., čime je dinamika rasta u odnosu na onu u cijeloj 2023. malo ojačana.

Rast je prvenstveno rezultat procvata potrošačkih kredita, čija je ukupna vrijednost bila 12,4 posto viša na godišnjoj razini sa 2,81 milijardu eura u siječnju, te je u siječnju porasla za 28,5 milijuna eura. U međuvremenu je ukupna vrijednost stambenih kredita iznosila 8,15 milijardi eura, što je na godišnjoj razini povećanje od samo 0,6 posto. U siječnju je zabilježen čak i pad od 1,5 milijuna eura.

U siječnju je zabilježen i pad vrijednosti novčanih depozita nebankarskog sektora. Njihova ukupna vrijednost smanjena je za 467,7 milijuna eura na 40,59 milijardi eura. To je ipak bilo 2,8 posto više nego na početku 2023. Siječanjski pad uglavnom je posljedica pada depozita poduzeća i drugih financijskih institucija.

Novčani depoziti poduzeća imaju npr. smanjile su se za 342,7 milijuna eura, ali su s 10,44 milijarde eura ipak bile 11 posto više nego u siječnju prošle godine. U međuvremenu su depoziti stanovništva u siječnju porasli za mizernih 10,7 milijuna eura na gotovo 26,53 milijarde eura, što je 2,6 posto više nego u siječnju 2023. godine.

Krajem siječnja ukupna bilančna suma banaka iznosila je 524,5 milijuna eura, s 52,56 mlrd. jedan posto manje nego na kraju 2023., ali još uvijek 4,2 posto više nego godinu prije.