Slovenske banke u četiri mjeseca s 15 posto nižom dobiti

Poslovanje bankarskog sustava ostaje relativno uspješno, glavni izvor neizvjesnosti i dalje je situacija u međunarodnom okruženju, napominje Banka Slovenije.

Dobit nakon oporezivanja iznosila je 215,9 milijuna eura, što je 16 posto manje nego u prva četiri mjeseca prošle godine, prema najnovijim mjesečnim informacijama o poslovanju banaka.

"Smanjenje dobiti rezultat je i smanjenja neto dobiti i povećanja neto ispravaka vrijednosti i rezervacija. One su se gotovo udvostručile u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali su i dalje predstavljale umjeren udio u bruto dobiti koju su ostvarile banke. Solventnost i likvidnost bankarskog sustava također ostaju solidne", napominje Banka Slovenije.

Neto prihod od kamata bio je 2,8 posto veći u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 481,8 milijuna eura, dok su nekamatni prihodi bili 2,8 posto niži i iznosili su 196,8 milijuna eura. Bruto prihod tako je iznosio 678,6 milijuna eura, odnosno 1,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Operativni rashodi porasli su za 7,5 posto na 380,6 milijuna eura. Neto umanjenja vrijednosti i rezervacije bili su 92,1 posto veći i iznosili su 49,2 milijuna eura.

Međugodišnji rast kredita nebankarskom sektoru bio je najveći od studenog 2022., s 10,7 posto, i značajno premašuje europski prosjek od 3,7 posto.

Najvažniji segment rasta kredita i dalje je kreditiranje kućanstava (+8,8 posto), pri čemu raste i mjesečni volumen novoodobrenih stambenih i potrošačkih kredita.

"Ovi trendovi uglavnom su potaknuti visokom zaposlenošću i rastom realnih plaća", rekla je središnja banka.

Krediti nefinancijskim poduzećima, koji su porasli za sedam posto, blago su ojačali u odnosu na prethodnu godinu, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci. Krediti strancima također su značajno pridonijeli ovogodišnjem rastu.

Kvaliteta bankarskih ulaganja ostaje na razini s kraja 2025. Udio nenaplativih izloženosti (NPE) stabilan je na 1,6 posto i bez značajnijih promjena po pojedinim skupinama klijenata.

Banke su u prva četiri mjeseca zabilježile solidne priljeve u depozite stanovništva. Iznimka je bio veći odljev u ožujku, kada su neki štediše dio svoje štednje usmjerili na kupnju obveznica koje je država izdala građanima treću godinu zaredom. Depoziti nefinancijskih poduzeća smanjivali su se ove godine do travnja, što je tipično za ovaj dio godine. Poduzeća otplaćuju kredite, isplaćuju dividende vlasnicima i zaposlenicima godišnje naknade za odmor.

Banka Slovenije, slično kao i u prethodnim tromjesečjima, dva rizika ocjenjuje kao povišena - na procjenu makrofinancijskog rizika prvenstveno utječe rat na Bliskom istoku, dok su kibernetički rizici pogoršani prvenstveno brzim razvojem izuzetno naprednih modela umjetne inteligencije koji se mogu koristiti u kibernetičkim napadima.

„Naglašavamo da otpornost bankarskog sustava ostaje visoka sa stabilnim izgledima“, napisala je središnja banka.