Slovenske banke u prvih osam mjeseci ostvarile 330 milijuna eura bruto dobiti

U kolovozu je, u usporedbi s mjesečnim prosjekom ove godine, nadprosječno ojačano kreditiranje nebankarskog sektora, ističe središnja banka u mjesečnoj publikaciji o poslovanju banaka. Obujam kredita nebankarskom sektoru porastao je za 309 milijuna eura, a međugodišnji rast ubrzan je na 13 posto.

Od toga se dobra polovica odnosi na kredite tvrtkama. Kao i prošli mjesec, povećanje volumena snažno je koncentrirano u samo nekoliko većih tvrtki, uglavnom u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i parom. Međugodišnji rast kredita poduzećima u kolovozu je ubrzao na 18,4 posto i bio je drugi najveći u eurozoni.

Kreditiranje stanovništva u kolovozu je bilo natprosječno, s mjesečnim rastom od 104 milijuna eura u odnosu na mjesečni prosjek prethodnih mjeseci godine. Mjesečni porast stambenih kredita bio je ispod prosjeka u odnosu na prethodne mjesece godine zbog pada obujma novih poslova. Međugodišnji rast stambenih kredita blago se smanjio, ali je s 11,8 posto ostao među najvišima u eurozoni.

U kolovozu je nastavljen trend blagog jačanja novih poslova s potrošačkim kreditima, čime je i njihov mjesečni dodatak bilanci bio pozitivan. Pad na godišnjoj razini usporio se na 1,4 posto, a rast je ostao među najnižima u eurozoni. Dok su banke u istom razdoblju prošle godine većinom otpuštale ispravke vrijednosti i rezervacije, ove godine ih stvaraju. No njihova je razina i dalje vrlo niska s obzirom na pogoršanje gospodarskih izgleda i neizvjesnu situaciju te predstavlja samo dva posto ostvarenog bruto prihoda banaka.

Udio nenaplativih izloženosti u kolovozu je porastao za 0,1 postotni bod na 1,2 posto. Povećao se na razinu na kojoj se, s izuzetkom svibnja i srpnja, zadržao od lanjskog prosinca. Povećanje u kolovozu posljedica je premještanja velikog dijela izloženosti prema Bjelorusiji na nenaplative izloženosti.

Za trgovačka društva i obrtnike udio loših izloženosti dodatno se smanjio za 0,1 postotni bod na 1,8 odnosno 1,8. 3,4 posto, dok za stambene i potrošačke kredite ti udjeli ostaju nepromijenjeni na 1,3 i 3,6 posto. Udio grupe s povećanim kreditnim rizikom nastavio se smanjivati, dok se u mnogim zemljama EU povećani kreditni rizik već očituje u povećanju tog udjela.

Pokrivenost neprihodujućih izloženosti umanjenjima i rezerviranjima smanjila se za nešto manje od dva postotna boda na 58,1 posto, nakon rasta u prvoj polovici srpnja i kolovozu. U oba mjeseca smanjena je pokrivenost loših izloženosti u inozemnom sektoru, dok je u ostalim skupinama klijenata nastavila rasti.

Nakon gotovo jednogodišnjeg usporavanja međugodišnjeg rasta bilančne sume, ona od lipnja ponovno jača te je u kolovozu iznosila 2,9 posto. Ukupna bilančna suma u kolovozu je porasla za 413 milijuna eura, što je gotovo polovica ovogodišnjeg povećanja. Slično kao i prethodnih nekoliko mjeseci, iu kolovozu su depoziti nebankarskog sektora snažno porasli.

U srpnju i kolovozu poduzeća su povećala svoje bankovne depozite za ukupno 455 milijuna eura na 8,9 milijardi eura. Godišnja stopa rasta ojačala je na 6,4 posto, što je i dalje gotovo upola manje nego prije godinu dana.

Obujam depozita stanovništva u kolovozu je prvi put od ožujka minimalno smanjen, što je, kažu u središnjoj banci, usporedivo s kretanjem depozita u istim razdobljima prethodnih godina zbog godišnjih odmora i povećanih troškova uoči nove školske godine. Stanovništvo je u kolovozu imalo 25,1 milijardu eura štednje u bankama, što je 5,5 posto više nego godinu prije.

Bruto prihod u bankarskom sustavu u osam je mjeseci na međugodišnjoj razini porastao za desetinu, a neto prihod za petinu. Rast neto kamata raste, na sedam posto u kolovozu, a neto nekamatni prihod bio je 14 posto veći na međugodišnjoj razini zbog povećanja prihoda banaka od primljenih dividendi i održavanja rasta neto otpremnina.

Neto kamatna marža porasla je iu kolovozu dosegnula 1,4 posto. Tome je posebno pridonijelo povećanje kreditiranja, dok se učinci povećanja kamatnih stopa još nisu u većoj mjeri iskazali. Povećanje kamatnih stopa već se odrazilo na najlikvidnije oblike ulaganja koji od srpnja nakon više od osam godina više nemaju negativnu kamatnu stopu.

Bankarski sustav zadržao je solidnu kapitalnu poziciju i dobru likvidnost. Ukupna stopa adekvatnosti kapitala bankovnog sustava na konsolidiranoj osnovi smanjila se u prvoj polovici godine na 17 posto i zaostajala je za eurskim prosjekom, no stopa CET1, unatoč smanjenju na 15,6 posto, ipak ju je neznatno premašila.