Slovenske banke u prvom polugodištu smanjile dobit 15,4%

To je 15,4 posto manje nego godinu ranije, a pad dobiti rezultat je većih troškova poslovanja i stvaranja neto rezervacija, navodi Banka Slovenije u redovnoj mjesečnoj publikaciji o poslovanju banaka.

U prvom polugodištu prošle godine, kada je dobit banaka prije oporezivanja iznosila 251,1 milijun eura, banke su otpuštale ispravke vrijednosti i rezervacije, a ove su ih godine ponovno formirale. Nakon manjih izmjena u travnju i svibnju, u lipnju su dodatno projektirani za 10 milijuna eura.

Povećanje međugodišnjeg rasta kredita nebankarskom sektoru posljednjih se mjeseci usporava, au lipnju je rast porastao na 10,7 posto. Obujam kredita u lipnju je porastao manje nego u prvih pet mjeseci ove godine.

Prema skupinama klijenata i dalje dominira kreditiranje stanovništva, gdje je mjesečni rast stambenih kredita iznadprosječan s 98 milijuna eura u odnosu na prvih pet mjeseci ove godine, au višegodišnjoj usporedbi znatno veći. Međugodišnji rast stambenih kredita u lipnju je nešto ojačao i ostao među najvišima u eurozoni. Obujam potrošačkih kredita u lipnju je ostao nešto niži na međugodišnjoj razini, ali se međugodišnji pad u posljednjih godinu dana postupno smanjuje.

Povećanje obujma kredita nefinancijskim društvima u lipnju je s 86 milijuna eura znatno niže od prosjeka prethodnih pet mjeseci, a međugodišnji rast ojačao je i nastavio biti među najvišima u eurima području, gdje je i ojačala. Kreditiranje nefinancijskih poduzeća uglavnom se temeljilo na veličini poduzeća, njihovim aktivnostima i namjeni kredita.

U lipnju je, kao iu prethodna dva mjeseca, nastavljen rast depozita nebankarskog sektora zbog visokog priljeva depozita stanovništva. Usporava se međugodišnji rast depozita stanovništva i cijelog nebankarskog sektora, koji je s lipanjskih 5,2 posto bio gotovo upola manji od prošlogodišnjeg.

Obujam depozita stanovništva porastao je u prvom polugodištu za 1,1 milijardu eura, od čega se najveći dio dogodio u drugom tromjesečju. Tome je, prema procjeni središnje banke, uz sezonski utjecaj (isplata regresa) mogla pridonijeti i preventivna štednja stanovništva, zbog neizvjesnosti rasta cijena i očekivanog utjecaja na njihov financijski položaj u budućnosti.

Nefinancijske tvrtke u prvom su polugodištu smanjile depozite kod banaka za 519 milijuna eura, od čega u lipnju za 65 milijuna eura. Ušteđevine se koriste kako za financiranje investicija tako i za zalihe za nesmetano buduće poslovanje. Međugodišnji rast depozita nefinancijskih poduzeća i dalje je promjenjiv. U lipnju je iznosio 4,8 posto i više nego prepolovljen u jednogodišnjem razdoblju.

Ukupna bilančna suma smanjena je u lipnju zbog prijevremenog djelomičnog povrata sredstava dobivenih od Eurosustava, što je značajno usporilo njezin međugodišnji rast. Krajem lipnja smanjio se za 658 milijuna eura, a međugodišnji mu je rast smanjen na 0,9 posto, odnosno na najnižu razinu od veljače 2017. godine.

Kapitalna pozicija bankovnog sustava ostala je solidna, a likvidnost dobra. Ukupna stopa adekvatnosti kapitala na konsolidiranoj osnovi iznosila je 17,2 posto i zaostajala je za europskim prosjekom, dok ju je stopa Common Equity Tier 1 (CET1) od 15,7 posto malo premašila.