Iako su iz Hrvatske narodne banke ustvrdili da realno nema potrebe za podizanjem kamatnih stopa jer se bankama oslobodilo oko 14 milijardi eura “zamrznute” likvidnosti ulaskom u eurozonu, aktualna tranša državnog subvencioniranja stambenih kredita pokazuje da su ponuđene stope bitno porasle u odnosu na prošlu godinu.
Dio banaka ponudio je čak zakonski najvišu moguću signalizirajući da im je ograničenje efektivne kamate na 3,75 posto granično isplativo. Ipak, kupnja nekretnine kreditom u Hrvatskoj trenutačno je povoljnija nego u eurozoni, a pogotovo u odnosu na kupnju u zemljama središnje i istočne Europe koje nemaju euro, piše Večernji list.
U nadi da će “ohladiti” rast cijena, Europska središnja banka od ljeta lani zaoštrava monetarnu politiku, a učinci se prelijevaju na cijene stambenih kredita gotovo u svim zemljama eura pa i šire. Prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u europodručju na kraju 2022. dosegnula je tri posto, za 1,7 postotnih bodova je viša nego na kraju prethodne godine.
Unatoč inflaciji, prosječna cijena stambenog kredita u Hrvatskoj u prvoj polovini godine pala je zbog APN-a unutar kojeg se krediti odobravaju uz niže stope od prosjeka tržišta, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. “Ni tijekom druge polovine godine nije zabilježeno znatnije povećanje pa su se u prosincu novi stambeni krediti ugovarali uz prosječnu kamatnu stopu od 2,6 posto, što je tek za 0,1 postotni bod više nego na kraju 2021.”, ističu u HNB-u. Takvo odolijevanje kamata regulator objašnjava viškom likvidnosti dodatno povećanim postupnom prilagodbom instrumenata monetarne politike (ukidanje obvezne rezerve i minimalno potrebnih deviznih potraživanja, nap. a.) koji su “ublažili učinke pooštravanja globalnih uvjeta financiranja na rast domaćih kamatnih stopa, a koji su i dalje na razmjerno niskim razinama u odnosu na ostale europske zemlje”.
Lepeza skoka kamata u eurozoni (izuzev Irske) poprilično je šarolika; od 0,1 postotni bod na Malti do čak 2,8 bodova u Finskoj. Za razliku od Hrvatske, koju je bitno zaštitilo uvođenje eura, udar su najsnažnije iskusili klijenti u zemljama središnje i istočne Europe koje su iz političkih razloga zasad zadržale nacionalne valute. U isto vrijeme, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Mađarskoj i Poljskoj premašila je 9 posto.
Za domaće klijente koji vraćaju kredite s promjenjivom stopom vezanom uz euribor, kamate su krenule uzlazno od kolovoza 2022. U HNB-u objašnjavaju da je prosječna kamatna stopa na sve postojeće stambene kredite ostala praktično nepromijenjena, 4 posto, u kombinaciji relativno male zastupljenosti euribora i zakonskih ograničenja visine kamatne stope.
