GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Što nam govori pomama za gotovinskim kreditima?

Što nam govori pomama za gotovinskim kreditima?
ZADUŽIVANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.06.2024 / 08:21
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Potrošnja u maloprodaji u Hrvatskoj porasla je u svibnju na godišnjoj razini, što je već četrnaesti mjesec zaredom da raste, dok je istovremeno, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska proizvodnja u istom mjesecu, svibnju, pala šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to oštrije nego mjesec dana prije.

DZS je jučer naime objavio izvješće o prometu u trgovini na malo koje pokazuje da je u svibnju potrošnja realno ojačala 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na svibanj prošle godine porasla 8,4 posto.

Tako je potrošnja u maloprodaji porasla 14. mjesec zaredom na godišnjoj razini, ali nešto sporije nego mjesec dana prije, kada je rast iznosio 8,6 posto. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4,6 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, skočio za 11,4 posto, pokazuju podaci DZS-a, piše Novi list.

U prvih pet mjeseci ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 8,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prema podacima DZS-a, hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine raslo 13. kvartal zaredom, za 3,9 posto na godišnjoj razini, najviše po osnovi upravo osobne potrošnje i investicija. Podaci o snažnom rastu prometa u trgovini na malo za travanj, i sada svibanj, ukazuju na to da će se rast gospodarstva nastaviti i u drugom tromjesečju.

Potrošnja je naime najveća sastavnica BDP-a koja u Hrvatskoj najviše pridonosi rastu gospodarstva, a u zadnjih godinu dana konstantno jača uslijed rasta realnih dohodaka, s obzirom na rast plaća, najviše u javnom sektoru. Rastu potrošnje vjerojatno pridonosi i snažan val zaduživanja građana putem gotovinskih nenamjenskih kredita.

Analitičari Raiffeisen banke jučer su se osvrnuli i na rast potrošnje i na pad proizvodnje. Tako njihova analitičarka Elizabeta Sabolek-Resanović kaže da su na nastavak solidnih godišnjih stopa rasta potrošnje u maloprodaji upućivali i podaci Porezne uprave prema kojima je u svibnju u kategoriji trgovine na malo zabilježen rast vrijednosti fiskalnih računa za 11,9 posto.

– I potrošački optimizam u svibnju je dodatno poboljšan te se kreće na razinama iznad dugoročnog prosjeka podržan dvoznamenkastim rastom plaća, povoljnim kretanjima na tržištu rada uz usporedno popuštanje inflatornih pritisaka.

Također, nastavlja se i rast gotovinskih nenamjenskih kredita, primjećuje također Sabolek-Resanović te zaključuje da će uz umjereno pozitivna očekivanja glede turizma, osobito u pred i post sezoni, navedena kretanja nastaviti podržavati osobnu potrošnju te tako pozitivno utjecati na maloprodajna kretanja u nastavku 2024.

Analitičarka RBA Zrinka Živković-Matijević osvrće se pak na pad industrijske proizvodnje pa kaže da je to »u skladu s trendovima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju gdje slabašna industrijska (prerađivačka) aktivnost ne dozvoljava zamjetniji oporavak gospodarstva«. Kaže i da anketni pokazatelji »upućuju na nastavak kontrakcije u industriji europodručja i u drugom tromjesečju 2024.«.

– U Hrvatskoj prigušena prerađivačka aktivnost, ali i slabljenje pouzdanja poduzeća u industriji tijekom drugog tromjesečja sugeriraju da će i robni izvoz ostati slabašan. Iako su izgledi za zamjetniji oporavak industrijskih aktivnosti u nastavku godine slabašni, intenzitet će ovisiti o kretanjima na inozemnim tržištima, odnosno oporavku vanjskotrgovinske potražnje, ističe između ostalog Živković-Matijević.

Ti krediti rastu već dvije-tri godine, a podaci HNB-a za travanj ove, govore ponovno o njihovom dvoznamenkastom godišnjem prirastu, i to sada od čak 13,5 posto. Upravo je veća dohodovna baza dala građanima vjetar u leđa da se zadužuju, za trajna dobra, odnosno da se oni koji više dobivaju, više i zadužuju, jer veći prosjek plaće povećava šanse za kredit.

Tako fiskalna ekspanzija utječe na monetarnu, a ona pak na cijene. No, i dio građana kojima plaće nisu rasle vjerojatno putem zaduživanja krpa kućni budžet od prvog do prvog. Podsjetimo, medijalna plaća u Hrvatskoj tek je nešto iznad tisuću eura što znači da polovina zaposlenih i dalje mjesečno prima manje od tog iznosa.

S ljetnim mjesecima na rast potrošnje utjecat će sve više i turistička potrošnja pa će se ovaj trend vjerojatno nastaviti, dok bi cijene, tvrde primjerice u HNB-u, trebale rasti sporije. Dok s jedne strane hrvatski BDP »napuhuje« potrošnja, što je gotovo već tradicija (a što za sobom povlači rast uvoza), industrijska proizvodnja nastavlja suprotnim trendom: u svibnju je pala šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini, oštrije no mjesec ranije.

Prema DZS-u, obujam industrijske proizvodnje u svibnju je porastao 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, no u odnosu na travanj prošle godine pao je 3,3 posto. Godišnji pad u svibnju bio je dakle i oštriji u odnosu na mjesec prije, kada je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala 2 posto.

U svibnju je k tome proizvodnja na godišnjoj razini pala u četiri od pet sektora, a najviše, za 15,3 posto, u proizvodnji energije. S padom od 11,6 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda skliznula 5,7, a intermedijarnih proizvoda 1,3 posto.

S druge strane, proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je za 2,8 posto na godišnjoj razini. Kumulativno, u prvih pet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Gledano na razini cijelog EU-a, već neko vrijeme je Hrvatska među zemljama s najvećim rastom BDP-a, potrošnje i cijena, ali povremeno i među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje, gdje se ipak toliko ne izdvajamo jer je proizvodnja problem u cijeloj EU, čije gospodarstvo nikako da krene uzlazno.

Naš BDP gradi se pak na osobnoj potrošnji, uslijed spomenutih faktora, a vjetar u leđa daju mu i snažne investicije financirane EU novcem. Proizvođači pak, te poslovni sektor općenito, ima problema s plasmanom robe na stagnirajućem tržištu eurozone, za koje se sada ipak očekuje da će krenuti uzlazno.

Isto tako, tvrtke grcaju pod teretom visokih kamata koje bi sada također trebale naniže, uslijed pada euribora zbog odluka ECB-a, dajući im prostora da dodatno prodišu. Turizam je pak značajna komponenta izvoza, koja bi BDP već u drugom, a pogotovo u trećem kvartalu, trebala dodatno pogurati uzlazno, pa su prognoze institucija za ovu godinu da će BDP rasti iznad 3 posto, a HNB-ova zadnja projekcija recimo previđa rast od 3,5 posto, kao i projekcija HUP-a.

Tagovi: krediti, zaduživanje, gotovinski krediti, industrija, hnb
PROČITAJ I OVO
Američka digitalna banka stavila Hrvatsku na crnu listu
POTEZI
Američka digitalna banka stavila Hrvatsku na crnu listu
ZAGREB - Američka digitalna banka Mercury nedavno je Hrvatsku uvrstila na listu zabranjenih zemalja, što je stvorilo probleme hrvatskim startupovima i tehnološkim tvrtkama koji su koristili njihove usluge za poslovanje na tržištu SAD-a.
UniCredit nadmašio predviđanja dobiti, kupio belgijsku digitalnu banku
DOBRE BROJKE
UniCredit nadmašio predviđanja dobiti, kupio belgijsku digitalnu banku
MILANO - Talijanska banka UniCredit u srijedu je objavila dobit u drugom tromjesečju bolju od očekivane i rekla da kupuje belgijsku digitalnu banku s vlastitom IT platformom temeljenom na oblaku za 370 milijuna eura (401 milijun dolara).
BNP Paribas nadmašio očekivanja zahvaljujući prihodima od trgovanja
BOLJE OD OČEKIVANJA
BNP Paribas nadmašio očekivanja zahvaljujući prihodima od trgovanja
PARIZ - Francuska BNP Paribas objavila je u srijedu tromjesečnu dobit bolju od očekivane nakon što su prihodi investicijskog bankarstva skočili zbog porasta trgovanja dionicama, neutralizirajući oštar pad neto prihoda od kamata u francuskom maloprodajnom poslovanju.
Deutsche Bank prekinuo niz od 15 uzastopnih profitabilnih kvartala
GUBITAK
Deutsche Bank prekinuo niz od 15 uzastopnih profitabilnih kvartala
FRANKFURT - Deutsche Bank u drugom je kvartalu prekinula niz dobiti od 15 tromjesečja s manjim gubitkom od očekivanog, budući da je napravila rezervaciju za tekuću tužbu oko svog odjela Postbank.
Slovenske banke u pet mjeseci s 410 milijuna eura čiste dobiti
U PLUSU
Slovenske banke u pet mjeseci s 410 milijuna eura čiste dobiti
LJUBLJANA - Banke su od siječnja do svibnja ostvarile 409,9 milijuna eura čiste dobiti, što je 6,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Nastavljen je rast neto kamata, dok su nekamatni prihodi smanjeni. Formiranje neto gubitaka i rezerviranja značajno je poraslo.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE