Švaljek: Za 40.000 kredita rate bi godišnje mogle poskupjeti za 7.000 kn

“Bilo je i očekivano da se dignu kamatne stope za 75 baznih bodova. To je treće ovogodišnje podizanje i time ECB reagira na inflaciju koja ne jenjava. Na početku godine je bilo očekivanja da će inflacija biti privremena, ali agresijom na Ukrajinu došlo je do snažnog rasta cijena i tijekom ljeta je inflacija prešla 9 posto na razini eurozne i utjecala na odluke o zaoštravanju montarne politike”, govori.

Švaljek kaže kako će ECB vjerojatno koristiti i neke druge mjere.

Rast kamatnih stopa će se odraziti kao pooštravanje uvjeta financiranja, kako i treba biti, govori Švaljek.

Ova promjena će se odnositi uglavnom na nova zaduživanja, ali može utjecati i na postojeća, prije svega kroz rast euribora.

“Kod potrošačkih kredita, dobar dio njih ima fiksnu kamatnu stopu. Jedan dio s mješovitom kamatnom stopom, a dio ih je s varijabilnom kamatnom stopom”, objašnjava.

Kaže i da bi za oko 40.000 kredita mogla značajno porasti kamata.

“Teško je govoriti o prosjecima, svaki je kredit za sebe. To su značajna povećanja i kada bismo gledali prosjek, moglo bi za određene kredite doći do porasta od otprilike 7.000 kuna godišnje, blizu 1.000 eura. Mi se sad suočavamo s vrlo visokom stopom inflacije”, objašnjava Švaljek i dodaje kako se može očekivati rast otplatnih rata za neke kredite i za više od 10 posto. Može se, za dio potrošača, očekivati i rast kamatnih stopa, kaže Švaljek i dodaje da će se taj rast kamatnih stopa u Hrvatskoj preliti kasnije i manjim intenzitetom.

“Mi se sad suočavamo s vrlo visokom stopom inflacije. Inflacija je problem, stvara vrlo nesigurne uvjete poslovanje. Neugodna je i za potrošače, smanjuje kupovnu moć. Tu inflaciju treba suzbijati. Cijena postoji, ali inflacija je puno veći trošak i nema druge”, kaže Švaljek.

Pojašnjava i kako se zasad krediti u Hrvatskoj uredno otplaćuju i kako HNB ne vidi da bi moglo doći do problema s otplatom kredita.

Na pitanje je li vrijeme da Vlada intervenira, Švaljek kaže kako sve to treba biti signal za potrošače. “Banke imaju kredite s fiksnim kamatnim stopama. HNB je tražio od banaka da klijentima nude fiksne kamatne stope i to je izlaz, ne treba tu Vlada reagirati”, kaže dodajući da sada mogućnosti postoje i da potrošači trebaju odgovorni prema samima sebi. “Ova situacija zahtjeva od svakog od nas da pogleda vlastitu situaciju i vidi što mu je na raspolaganju”, kaže Švaljek.

Kaže i kako pripreme za uvođenje eura idu u skladu s planovima.

“Euro će biti sigurno uveden, to ne treba reklamirati. Građane treba informirati i podsjetiti ih da polože kunsku gotovinu na račune u bankama što će im omogućiti zamjenu bez naknade.”