Tko je najizgledniji kupac Addika? |
Objavljeno: 25.05.2024 / 09:23 |
Autor: Siniša Malus |
BEČ - Priča oko preuzimanja Addiko banke u proteklih je desetak dana dobila nove zaplete. |
Tri su igrača u ovom "ratu" - NLB, Alta Pay Group i Miodrag Kostić. NLB je prije deset dana objavio ponudu za preuzimanje dionica Addika, cilj je "stjecanje kontrole nad Addikom za sve izdane i otvorene dionice", što znači da NLB želi preuzeti deset posto, odnosno sve dionice Addika na po cijeni od 20 eura, a koja uključuje nedavno izglasanu dividendu koja još nije isplaćena. Dioničari od slovenske banke praktički dobivaju ponudu od 18,74 eura, jer bi u svakom slučaju dobili izglasanu dividendu od 1,26 eura, bez obzira na ishod transakcije. Miodrag Kostić preko Agri Europe Cyprus namjerava preuzeti 17 posto po cijeni od 16,24 eura po dionici nakon isplate dividende. Addiko je ranije ovog tjedna objavio da Alta Pay, koja se natječe za udio u Addiko banci uz Agri Europe Cipar Miodraga Kostića i slovensku banku NLB, sada drži 9,63 posto dionica austrijske banke. Iz Alta Pay grupe navode da je od početka riječ o postupku stjecanja udjela od 29,59 posto dionica. Addiko Bank AG objavila je u četvrtak da je srpska tvrtka Diplomat Pay, koju kontrolira Stefan Rodić, 20. ožujka ove godine od Alta Pay grupe uvjetno kupila 6,87 posto udjela u toj banci. Kako bečka banka navodi u priopćenju regulatoru, ta se transakcija odnosi na dionice koje Alta Pay još ne posjeduje, a koje su predmet još jednog uvjetnog kupoprodajnog ugovora. Zasebno, Diplomat Pay kupio je još 3,12 posto udjela kroz više transakcija od 26. ožujka do 10. travnja, izvijestio je Addiko. No, promatrači ocjenjuju da se ne može provjeriti pouzdanost tih transakcija. Odnosno, pitanje je jesu li one zapravo dovršene. Iako se utakmica tek zahuktala, mnogi su skloni reći da bi bilo veliko iznenađenje da Alta Pay na kraju bude pobjednik. Većina daje prednost NLB-u zato što je spreman platiti izdašnu premiju, ponajviše stoga što želi ući na hrvatsko tržište. Prvi čovjek NLB-a Blaž Brodnjak u više je navrata izrazio želju za prodorom u Hrvatsku. Osim što bi ta akvizicija NLB grupi osigurala veći opseg i mogućnosti jačanja poslovanja na tržištima na kojima je NLB već prisutan, posebno je podcrtao njezin značaj upravo s aspekta dodavanja “izuzetno važnog tržišta susjedne Republike Hrvatske”, opisujući ga i kao most prema drugim tržištima regije. U priči oko preuzimanja Addika, važan dio su i odobrenja nadležnih regulatornih tijela. U slučaju Hrvatske u prvom redu HNB-a. U kontekstu Addika, Brodnjak je naglasio digitalnu dimenziju razvoja Addiko grupe kao specijalizirane banke za potrošače i mala i srednja poduzeća, uvjeren da bi to značajno nadopunilo NLB-ov univerzalni bankarski model i ubrzalo ispunjenje ambicija zacrtanih Strategijom 2030. |
|
Tagovi: addiko, nlb, alta pay, macura, kostić, brodnjak |
PROČITAJ I OVO | ||
Erste banka blago povećala neto dobit u devet mjeseci |
ZAGREB - Erste banka je u prvih devet mjeseci ove godine poslovala s neto dobiti od 187 milijuna eura, što je za 2,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je iznosila 182 milijuna eura, izvijestila je u ponedjeljak ta banka. |
Hrvatske tvrtke i dalje nisko zadužene: Jedan sektor bilježi snažan rast |
ANALIZA - Hrvatska poduzeća u prosjeku imaju dobar financijski položaj u smislu niske zaduženosti i visoke likvidnosti, koji omogućuju značajne korporativne investicije u razdoblju od 2024. do 2030. godine. |
Intesa Sanpaolo s rekordnim devetomjesečnim rezultatima |
MILANO - Talijanska bankarska grupacija Intesa Sanpaolo u prvih je devet mjeseci ove godine imala neto dobit od 7,2 milijarde eura, što je 17 posto više nego u istom razdoblju lani i najviše u jednom devetomjesečnom razdoblju dosad. |
HUB: Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj sporije padaju jer su sporije i rasle |
ZAGREB - Kamatne stope u Hrvatskoj su sporije rasle pa će sporije i padati. Ovo objašnjenje dali su nam iz Hrvatske udruge banaka kao odgovor na pitanje zašto u proteklih 10 mjeseci kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj nisu padale, za razliku od ostalih zemalja eurozone, izuzev Grčke. |
Oročeni depoziti građana u godinu dana veći za 2,2 mlrd. eura |
ZAGREB - Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 38,7 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od 900 milijuna eura, pri čemu je u proteklih godinu dana porastao udio oročenih depozita, no ne treba očekivati da će se taj trend u značajnijoj mjeri nastaviti, kažu iz HNB-a. |