GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Tvrtkama nasušno treba novac, no uzet će ga - država

Tvrtkama nasušno treba novac, no uzet će ga - država
LIKVIDNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.05.2020 / 20:42
Autor: SEEbiz / Novi list
RIJEKA – Gotovo 6.000 tvrtki podnijelo je do sada zahtjev za kredit za likvidnost, saznajemo iz Financijske agencije, koja samo prikuplja i dalje bankama distribuira zahtjeve iz palete mjera pomoći Vlade za poduzeća pogođena blokadom uslijed pandemije koronavirusa.

Prikuplja tako, te bankama »prebacuje«, i zahtjeve tvrtki za svježim novcem koji im je sve potrebniji kako bi prebrodile ovo razdoblje i nastavile poslovati nakon snažnog kriznog šoka.

No, očito je još velik broj ovih zahtjeva na čekanju, o čemu su ponovo progovorili iz Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca, apelirajući na banke da ubrzaju s odobravanjem kredita, budući da izgovora više nema. Više ne rade od kuće, primijetila je Gordana Deranja, čelnica HUP-a. Uz to, HNB je komercijalnim bankama oslobodio ogromne količine likvidnosti, tolike da su banke zadnju HNB-ovu aukciju ignorirale – dodatna likvidnost im ne treba, piše Novi list.

Štoviše, dnevni viškovi kunske likvidnosti, prema podacima RBA analitičara, sežu i preko 36 milijardi kuna. Ispada da financijski sektor pliva u novcu, a tvrtkama novac nedostaje. No, velik dio tih sredstava pokupit će država, koja sjedi na dvije stolice – s jedne strane apelira da se krediti odobravaju poduzetnicima, a s druge ih zapravo istiskuje s tržišta.

Krediti za likvidnost i obrtna sredstva nasušna su potreba privredi koja se otvara, no neizvjesno je hoće li tvrtke uspjeti prodati robu, održati prihode… HUP predstavlja privatni sektor, no i banke su privatne, a njihov je primarni cilj sačuvati štednju svojih deponenata. Stoga se teško odvaže ući u rizik, u nesiguran posao, a upravo to se događa. Država, međutim, kod kredita koji idu u suradnji s HBOR-om osigurava 50 posto plasmana, pa gdje je onda zapelo, pitali smo jučer i veće komercijalne banke, i Hrvatsku udrugu banaka, kao njihovu udrugu, i HBOR, i HNB… Stigao je zajednički odgovor HUB-a i njegovih članica, dakle banaka. Prvo su se osvrnuli na primjedbu da ih je možda usporio rad od kuće, što negiraju, no i dalje ne govore u brojkama.

– Banke su se epidemiološkoj situaciji prilagodile doslovno u nekoliko sati, većinom još i prije službenih smjernica Kriznog stožera, a sve s ciljem zaštite zdravlja svojih djelatnika, klijenata i poslovnih partnera. Tako niti rad od kuće ni u kojem obliku nije umanjio učinkovitost rada banaka; osim što se većina usluga mogla ostvariti digitalnim putem, većina djelatnika drugih odjela preusmjerena je upravo na aktivnosti koje su izravno pridonijele bržem rješavanju korisničkih zahtjeva, tvrde u bankarskoj udruzi. Kažu i da su »poslovne banke u Hrvatskoj i prije epidemije bile visoko digitalizirane, tako da rad od doma, pa čak i privremeno zatvaranje nekih poslovnica uslijed posljedica potresa u Zagrebu, nisu utjecali na brzinu poslovnih procesa. Odmah po zaprimanju konkretnih smjernica i odluka Vlade RH, banke su u iznimno kratkom roku pripremile informatičke sustave za zaprimanje zahtjeva za moratorije te ih odobravaju brzo i efikasno«, ističu u HUB-u.

Dakle, moratoriji idu, a likvidnost?

– Banke u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om implementiraju programe koje Europska komisija i Europska investicijska banka kreiraju specifično za poduzeća pogođena pandemijom koronavirusa. U proteklom razdoblju banke su potpisale sporazume s HBOR-om o osiguravanju portfelja kredita za likvidnost poduzetnika, dok će se u idućem razdoblju osigurati i okvirni krediti za obrtna sredstva te razni modeli povoljnog financiranja. Pozdravljamo inicijative koje je objavila Europska komisija, a koje imaju cilj omogućiti dodatnu regulatornu fleksibilnost i osigurati nastavak bankovnog kreditiranja gospodarstva te na taj način pridonijeti ublažavanju teških posljedica koronavirusa za gospodarstvo, kažu u HUB-u.

Ponavljaju da će stabilan bankarski sustav u Hrvatskoj imati ključnu ulogu u gospodarskom oporavku, stoga će, kažu, banke u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama nastaviti osiguravati povoljno financiranje, kako bi se omogućila adekvatna likvidnost poduzetnicima i očuvala radna mjesta. Dodaju da redovito komuniciraju s predstavnicima javne vlasti, raznim udruženjima i institucijama te će održati sastanak s HUP-om, kako bi bili u mogućnosti saslušati dodatne prijedloge i eventualne poteškoće poduzetnika u procesu financiranja, zaključuju u HUB-u.

Iz Zagrebačke banke poslali su i samostalni odgovor, u kojem zaključuju da oni zahtjeve obrađuju u najkraćem mogućem roku te nakon obrade klijenta obavještavaju o odluci banke.

– U banci procjenjujemo pojedinačnu situaciju svakog našeg klijenta, uvijek postupajući u najboljem interesu u odnosu na sve naše dionike, ističu u Zabi.

Tagovi: krediti za likvidnost, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska udruga poslodavaca, Financijska agencija, Zagrebačka banka, HAMAG-BICRO, Hrvatska banka za obnovu i razvitak
PROČITAJ I OVO
Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka o novčanim obvezama svojih klijenata
PODACI
Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka o novčanim obvezama svojih klijenata
ZAGREB – Kreditne institucije započinju s obradom i razmjenom podataka u Osnovnom sustavu registra (OSR sustav) posredstvom Hrvatskog registra obveza po kreditima d.o.o., priopćeno je iz Hrvatske udruge banaka.
HBOR: Obrtna sredstva za ruralni razvoj uz kamatnu stopu 0,5 posto
KREDITI
HBOR: Obrtna sredstva za ruralni razvoj uz kamatnu stopu 0,5 posto
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede i HBOR pripremili su novi financijski instrument "Obrtna sredstva za ruralni razvoj", za koji je osigurano 130 milijuna kuna, a kredite će odobravati izravno HBOR, uz kamatnu stopu od 0,5 posto, dok će korisnici biti oslobođeni svih naknada.
Zagrebačka banka neće isplatiti dividendu
DIVIDENDA
Zagrebačka banka neće isplatiti dividendu
ZAGREB - Iz najave sjednice glavne skupštine Zagrebačke banke koja će se održati 8. srpnja ove godine razvidno je kako Zaba ove godine neće isplatiti dividendu.
Neizbježna konsolidacija među najvećim europskim bankama
SPAJANJA
Neizbježna konsolidacija među najvećim europskim bankama
FRANKFURT - Spajanje velikih banaka širom Europe je neizježno, ali ne treba ga očekivati odmah nego će doći u 2021. i 2022. godini, piše magazin Euromoney pozivajući se na riječi neimenovanog izvršnog direktora jedne banke.
Munteanu napušta Addiko banku
SUKOBI
Munteanu napušta Addiko banku
BEČ - Nakon nedavnih ostavki i personalnih rošada u vrhu Addiko banke u Austriji, odlazak zbog "neslaganja" najavio je i glavni direktor banke Razvan Munteanu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE