Na osnovi stanja, rast kredita nefinancijskim poduzećima iznosio je na godišnjoj razini 9,5% (+1,6 mlrd. eura). Na mjesečnoj razini zabilježeno je smanjenje od 1,0%, nakon snažnog rasta od 2,4% u svibnju. Prema navodima iz središnje banke, u svibnju je ovo solidno mjesečno povećanje (+440 mil. eura) bilo povezano s rastom kredita za obrtna sredstva koji je bio široko rasprostranjen po djelatnostima uz najveći doprinos od strane kredita ugostiteljskim i trgovačkim poduzećima.
U strukturi kredita plasiranih poduzećima, krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju lipnja 6,3 mlrd. eura te su tako činili 34,1% ukupnih kredita poduzećima. Uz smanjenje na mjesečnoj razini od 2,0% (-130,2 mil. eura) godišnja stopa rasta promatranih kredita usporila je s 14,5% u svibnju na 10,3% u lipnju. U odnosu na lipanj 2025. godine, stanje ovih kredita poraslo je za 585,8 mil. eura. Krediti za investicije s ukupnim iznosom od 7,5 mlrd. eura činili su 40,9% ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima. Na godišnjoj razini, krediti za investicije porasli su za 9,7% ili 667 mil. eura uz mjesečni rast od 0,4%. Ostali krediti porasli su u odnosu na lipanj 2025. za 8,3% uz mjesečni pad od 1,9%. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Promatrano prema udjelima u ukupnim kreditima plasiranim nefinancijskim poduzećima, velika poduzeća sudjeluju s 39%, a slijede srednja poduzeća (22,2%), mala poduzeća (21,4%) i naposlijetku mikro poduzeća (15,4%). Ostatak čine nerazvrstani krediti. Promatrano prema izvornom dospijeću kredita, najveći udio čine krediti s dospijećem višim od pet godina, odnosno sudjeluju s više od 60% u ukupnim kreditima.
Prema posljednjim podacima HNB-a, u lipnju je zabilježen blagi mjesečni pad prosječne kamatne stope na nove male kredite poduzećima (do 250 tis. eura), koja je skliznula za 9bb u odnosu na svibanj (na 3,99%). S druge strane, kod kredita između 250 tis. i 1 mil. eura i na kredite preko 1 mil. eura došlo je do rasta od 13bb odnosno za 43bb u odnosu na prethodni mjesec (na 4,00% odnosno 3,45%). U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kod malih kredita bilježimo pad od 15bb, a kod srednjih i velikih rast za 19bb odnosno 2bb.
Iako kratkoročni anketni pokazatelji zasad ne sugeriraju na slabljenje potražnje poduzeća za kreditima, ona bi mogla u narednom razdoblju biti pod određenim utjecajem trenutno pojačane ekonomske neizvjesnosti i potencijalnog zaokreta monetarne politike. Povišena razina neizvjesnosti na vanjskim tržištima roba i usluga uslijed aktualne geopolitičke situacije, može usporiti realizaciju investicijskih projekata, osobito u sektorima izloženima cijenama energije i poremećajima opskrbnih lanaca. Istodobno, povećana volatilnost cijena energenata i transportnih troškova potiče dodatnu potražnju za kratkoročnim financiranjem obrtnog kapitala kao zaštitom od troškovnih šokova.
U kontekstu ograničavajućih čimbenika potražnje, vrijedi spomenuti očekivana povećanja isplata kredita poduzećima iz nekomercijalnih inozemnih izvora (EU fondovi i razvojne banke). Kroz povlačenje bespovratnih sredstava i korištenje kredita iz EU fondova i razvojnih banaka s kamatnim stopama nižim od tržišnih, snižava se potražnja za kreditima kod lokalnih komercijalnih banaka.
Očekujemo da će godišnji rast kredita poduzećima biti skromniji nego prošle godine premda će ostati na solidnim razinama, odnosno polagano tendirati prema nominalnoj stopi rasta gospodarstva.
