Na osnovi stanja, u odnosu na travanj 2024. godine, krediti nefinancijskim poduzećima bili su veći za 11,6%. U razdoblju od siječnja do travnja rast je iznosio 6,8%. Prema navodima iz HNB-a gotovo polovina tog rasta odnosi na kredite poduzećima u prerađivačkoj industriji, a zamjetan je rast ostvaren i u trgovini te poslovanju nekretninama. S obzirom na namjenu kredita, krediti za obrtna sredstva najviše su doprinijeli ukupnoj stopi rasta.
U strukturi kredita plasiranih poduzećima, krediti za obrtna sredstva iznosili su na kraju travnja 5,6 mlrd. eura te su tako činili 33,9% ukupnih kredita poduzećima. Snažnija stopa rasta na mjesečnoj razini (+3,7%) doprinijela je u travnju ubrzanju rasta promatranih kredita na godišnjoj razini sa 18,3% na 20,1%. Krediti za investicije s ukupnim iznosom od 6,7 mlrd. eura činili su 40,4% ukupnih kredita plasiranih nefinancijskim društvima. Na godišnjoj razini, krediti za investicije porasli su za 8,8% ili 542 mil. eura uz mjesečni rast za 1,4%. Ostali krediti bili su u odnosu na travanj 2024. veći za 6,0% uz pad na mjesečnoj razini za 0,9%. Ostali krediti nefinancijskim društvima odnose se uglavnom na prekoračenja po transakcijskim računima, kredite za financiranje izvoza, faktoring i sindicirane kredite.
Promatrano prema udjelima u ukupnim kreditima plasiranim nefinancijskim poduzećima, velika poduzeća sudjeluju s 42,1%, a slijede mala poduzeća (20,8%), srednja poduzeća (20,6%) i naposlijetku mikro poduzeća (16,1%). Ostatak čine nerazvrstani krediti. Promatrano prema izvornom dospijeću kredita, najveći udio čine krediti s dospijećem višim od pet godina, odnosno sudjeluju s 58% u ukupnim kreditima.
Prema navodima iz središnje banke, prosječne kamatne stope na novoodobrene kredite nefinancijskim poduzećima nastavile su trend smanjivanja započet još početkom 2024. i u travnju su se spustile na 3,7%, što je za 40 baznih bodova manje u odnosu na kraj prošle godine i za 169 baznih bodova manje u odnosu na kraj 2023., kada je zabilježena najviša razina tijekom posljednjeg ciklusa povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a.
Smanjenje kamatnih stopa odražava kretanje Euribora, s obzirom na to da je oko polovine novoodobrenih kredita poduzećima vezano uz navedenu referentnu kamatnu stopu, a u nešto manjoj mjeri i smanjenje prosječne fiksne kamatne stope uz koju se odobrava također oko polovine novih kredita poduzećima. Pad tržišnih kamatnih stopa vidljiv je i na postupnom i blagom smanjenju prosječne kamatne stope na postojeće kredite koja je u travnju iznosila 4,0%.
