UBS nadmašio očekivanja s profitom od 1,69 milijardi dolara u prvom tromjesečju

Neto dobit koja se pripisuje dioničarima dosegla je 1,692 milijarde dolara u prvom tromjesečju, u usporedbi s prosječnom prognozom od 1,359 milijardi dolara u anketi analitičara LSEG-a. Prihod Grupe u tom razdoblju iznosio je 12,557 milijardi dolara, u usporedbi s očekivanjima analitičara od 12,99 milijardi dolara.

Ostali najvažniji događaji u prvom tromjesečju uključuju:

Povrat na opipljivi kapital dosegao je 8,5%, u usporedbi s 3,9% u četvrtom tromjesečju.

Omjer kapitala CET 1, mjera solventnosti banaka, iznosio je 14,3%, nepromijenjen u odnosu na prosinac.

Zajmodavac je izjavio da je ostvario 32%-tni međugodišnji porast prihoda jedinice globalnih tržišta svoje podružnice investicijskog bankarstva, uglavnom potaknut „većom aktivnošću klijenata u dionicama i devizama s dobicima u svim regijama“.

Ključno je da je zajmodavac objavio 1,629 milijardi dolara neto prihoda od kamata (NII) - razliku između prihoda od kredita i ulaganja te isplata na depozite - što je pad od 16% u odnosu na prethodnu godinu i 11% u odnosu na četvrto tromjesečje, što ukazuje na daljnji pad u tromjesečju u lipnju.

„U drugom tromjesečju očekujemo da će neto prihod od kamata (NII) u Global Wealth Managementu sekvencijalno pasti za nizak jednoznamenkasti postotak, a sličan pad vidimo i u NII-ju Osobnog i korporativnog bankarstva u švicarskim francima. U američkim dolarima očekuje se da će NII Osobnog i korporativnog bankarstva sekvencijalno porasti za srednji jednoznamenkasti postotak, na temelju trenutnih tečajeva“, rekao je UBS.

Investitori s pažnjom prate ove pokazatelje dok europske banke prelaze u okruženje monetarnog popuštanja, posebno u Švicarskoj, koja se bori protiv snažnog franka i niske inflacije s kamatnim stopama niskim i do 0,25%.

UBS, kojeg je ovog mjeseca svrgnula Banco Santander s mjesta najveće banke kontinentalne Europe po tržišnoj kapitalizaciji, pretrpio je pad dionica od otprilike 10% u godini do danas, a najveći teret gubitaka zabilježen je nakon što je Bijela kuća 2. travnja uvela carine globalnim trgovinskim partnerima.

Švicarska se suočava s carinom od 31% ako ne uspije dogovoriti pomirljiviji trgovinski sporazum do kraja 90-dnevnog predaha Washingtona početkom srpnja. Usporedno, Europska unija pogođena je s 20% američkih carina.

Napetosti s Washingtonom i potencijalni recesijski izgledi za najveće svjetsko gospodarstvo predstavljaju probleme za švicarskog bankarskog diva i njegovu globalnu diviziju za upravljanje bogatstvom, s oko polovice UBS-ove uložene imovine koncentrirane u široj regiji Amerike prošle godine.

Sliku dugoročne profitabilnosti UBS-a i dalje zamračuju pitanja o potencijalnim novim - i drakonskim - kapitalnim zahtjevima švicarskih vlasti, koje su dovele u pitanje status švicarskog titana kao "prevelikog da bi propao" od apsorpcije propalog domaćeg konkurenta Credit Suissea. Transakcija - koju je jedan političar u to vrijeme nazvao "poslom stoljeća" - gurnula je UBS putem maksimalnog otpora daljnjim ograničenjima, za koja tvrdi da bi potkopala njegovu konkurentnost kao već adekvatno kapitaliziranog subjekta.