Rast na kraju 2020. godine iznosio je 28,2 mlrd. kuna ili 9,4% u odnosu na prosinac 2019., prilikom čega je ubrzan s 8,3% zabilježenih u studenom, nastavivši pozitivan trend godišnjih kretanja prisutan od kraja 2011. godine.
Nastavak pozitivnih mjesečnih stopa rasta ukupnih depozita u prosincu rezultat je pozitivnog doprinosa depozitnog novca dok su štedni i oročeni depozit zabilježili blago negativna mjesečna kretanja. Rast tijekom 2020. godine prije svega potaknut je rastom depozitnog novca (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu), dok su štedni i oročeni depoziti porasli u manjoj mjeri.
Naime, depozitni je novac u prosincu iznosio 126,2 mlrd. kuna te je na mjesečnoj razini zabilježio rast od 2,3% ili 2,9 mlrd. kuna, s udjelom od 38,3% u ukupnim depozitima. Godišnja stopa u rasta na kraju godine iznosila je 18,9%, što na razini 2020. predstavlja porast od 20,0 mlrd. kuna. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca koje traju od rujna 2015. Rast depozitnog novca najvećim dijelom rezultat je iznimno niskih kamatnih stopa na oročenu štednju zbog čega se građani ne odlučuju za tu vrstu štednje, dok je u manjem dijelu vjerojatno i posljedica trenutnih okolnosti gdje u uvjetima neizvjesnosti građani uobičajeno više štede.
S druge strane, promotrimo li ukupne štedne i oročene depozite (u stranoj i u domaćoj valuti), uz pad na mjesečnoj razini od 0,2% ili 415 mil. kuna, na kraju godine zabilježen je iznos od 203,1 mlrd. kuna. Na razini 2020. zabilježen je porast od 4,2%, što predstavlja povećanje od 8,2 mlrd. kuna. Pri tome je kod godišnjih stopa nastavljen trend rasta koji traje od veljače prošle godine. Struktura depozita (s obzirom na likvidnost) u posljednjih se nekoliko godina znatno promijenila.
Pri tome je u ukupnim štednim i oročenim depozitima gotovo 85% valutnih depozita uglavnom u eurima. Spomenuti udio depozita odnosi se na štednju a većinom dolazi od sektora stanovništva. Ukupni valutni depoziti krajem prosinca su uz pad na mjesečnoj razini (-1,1% ili 1,9 mlrd. kuna), u odnosu na kraj 2019. godine zabilježili rast od 5,5% odnosno 9,0 mlrd. kuna. Pri tome je zabilježen nastavak pozitivnih godišnjih stopa koje traju od srpnja prošle godine.
Vezano za tečajna kretanja, kuna je u odnosu na euro na kraju prosinca ojačala 0,2% na mjesečnoj razini dok je u odnosu na kraj 2019. oslabila 1,3%, što je rezultiralo većom kunskom protuvrijednošću na godišnjoj razini.
