Unatoč krizi, štednja građana kod banaka porasla 4% godišnje

Iako krize predstavljaju razdoblja kada nastaju financijske turbulencije, pravovremenom i pravilnom reakcijom, financijska stabilnost je očuvana jer su se hrvatske banke mjerama pomoći i pružanjem podrške potvrdile kao siguran čuvar imovine građana.

Kako će BDP istovremeno zabilježiti ozbiljan pad, omjer ukupnih depozita građana prema BDP-u ove će godine prijeći prag od 60% i tako potvrditi nezamjenjivu ulogu banaka u čuvanju povjerenja, stabilnosti i izgleda za gospodarski oporavak. U Hrvatskoj već zastupljen tehnološki razvoj, koji se dodatno ubrzao uslijed trenutačne situacije, pogodovao je prilagodbi u ovim izazovnim uvjetima. Kao zemlja s najgušćom mrežom bankomata u srednjoj i istočnoj Europi, njih preko 6 tisuća, Hrvatska kontinuirano radi na unaprjeđenju bankarskih usluga i proizvoda. Tako je u posljednjih nekoliko godina primjetan pad klasičnog internetskog bankarstva, a značajan porast mobilnog bankarstva.

Likvidnost štediša i samih banaka predstavlja važan odgovor na krizu, koji je omogućio pravovremeno prilagođavanje bankarskog sustava kriznoj stvarnosti. Kapitalna snaga i s njome povezano povjerenje, uz izdašnost štednje, omogućili su bankama da izađu ususret dužnicima koji su neposredno pogođeni krizom i nisu u stanju redovito servisirati svoje obaveze. U takvim je uvjetima bio omogućen moratorij na ovrhe i reprogramiranje dijela obaveza dužnika. Banke su bile u stanju udovoljiti najvećem dijelu takvih zahtjeva klijenata, a da to ne utječe na njihovu sposobnost da u narednom periodu kroz čuvanje depozita, kreditiranje i obavljanje platnih i drugih usluga podrže gospodarski rast.