GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Usporavanje godišnjih stopa rasta ukupnih plasmana banaka u studenom

Usporavanje godišnjih stopa rasta ukupnih plasmana banaka u studenom
PLASMANI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.01.2021 / 10:08
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a stanje plasmana koji predstavljaju potraživanja monetarnih institucija od ostalih domaćih sektora (osim središnje države) na kraju studenog je iznosilo 234,9 mlrd. kuna.

Pri tome je, uz stagnaciju na mjesečnoj razni, na godišnjoj razini zabilježen nominalan rast stanja plasmana od 2,5%. S druge strane, pogledamo li iznose kredite (osim središnje države) na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana), na mjesečnoj razini zabilježen je rast po stopi od 0,3% dok je na godišnjoj razini usporen rast na 2,5% (3,3% u listopadu).

Krediti stanovništvu u studenom su zabilježili nastavak rasta od 0,4 mlrd. kuna u odnosu na prethodni mjesec (na osnovi transakcija), dok su stambeni krediti porasli za 0,7 mlrd. kuna, prije svega zbog novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita. S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti zabilježili su pad od 0,2 mlrd. kuna. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima ostali su skoro pa nepromijenjeni, no njihov je rast usporio u odnosu na studeni 2019. s 4,7% na 3,2% (na osnovi transakcija), a rezultat je učinka baznog razdoblja, odnosno velikog rasta zaduživanja poduzeća u studenome 2019. godine.

Ukupni krediti (koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima) iznosili su na kraju studenog 271,8 mlrd. kuna. Tako su uz pad na mjesečnoj razini od 221 mil. kuna ili 0,1% ukupni krediti nastavili bilježiti pozitivne godišnje stope rasta prisutne od prosinca 2018. Promatrano na godišnjoj razini, stanje iznosa kredita bilo je više za 11,8 mlrd. kuna, čime je usporilo s 6,5% na 4,5%.

Pri tome je rast na godišnjoj razini posljedica rasta kunskih kredita čiji se udio u ukupnim kreditima tijekom 2020. popeo s 44,8% na 47,1%, a zabilježili su rast od 12,0 mlrd. kuna ili 10,3% godišnje. Tako su ukupni kunski krediti na kraju studenog iznosili 128,1 mlrd. kuna. S druge strane, iznos ukupnih valutnih kredita je uz blagi mjesečni pad od 0,1% nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Ukupni valutni krediti su na kraju studenog iznosili su 143,7 mlrd. kuna, što na godišnjoj razini predstavlja pad za 167,5 mil. kuna ili 0,1%. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima u studenom je iznosio 52,9%.

Promatrano prema korisnicima kredita, rast ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica zaduživanja državnog sektora. Krajem studenog, krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 14,8% (5,5 mlrd. kuna) zabilježili su iznos od 42,7 mlrd. kuna. S druge strane, na mjesečnoj razini zabilježen je blagi pad od 0,3% (139 mil. kuna). Ovakav trend kretanja spomenutih kredita posljedica je visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti.

Istovremeno, podaci za studeni potvrđuju i nastavak zaduživanja privatnog sektora. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima krajem promatranog mjeseca iznosili 84,2 mlrd. kuna, čineći malo manje od trećine ukupnih kredita. Uz blagi mjesečni pad od 0,3% (255,1 mil. kuna), na godišnjoj razini je zabilježeno povećanje od 2,5% odnosno 2,1 mlrd. kuna. Tako je u studenom potvrđen nastavak trenda godišnjeg rasta domaćih kredita poduzećima koji traje od veljače 2020. godine.

Tagovi: plasmani poduzećima, kunski krediti, plasmani banaka, krediti poduzećima, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
HBOR: Fond Inicijative triju mora dosad prikupio milijardu eura
ULAGANJA
HBOR: Fond Inicijative triju mora dosad prikupio milijardu eura
ZAGREB - Investicijski fond Inicijative triju mora (3SIIF) dosad je prikupio milijardu eura za ulaganja u infrastrukturne projekte, a prva ulaganja iz tog fonda već su zaključena, rečeno je na konferenciji održanoj u petak u organizaciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
HPB se širi u Dalmaciji
ŠIRENJE
HPB se širi u Dalmaciji
ZADAR - Hrvatska poštanska banka je 17. lipnja 2021. u Zadru svečano otvorila poslovnicu i Regionalni centar za gospodarstvo, kako bi građanima, poduzetnicima i lokalnoj upravi bila još pristupačnija, uz bržu uslugu i kvalitetniju podršku.
Banka Poštanska štedionica želi kupiti Komercijalnu banku u BiH i Crnoj Gori
AKVIZICIJE
Banka Poštanska štedionica želi kupiti Komercijalnu banku u BiH i Crnoj Gori
BEOGRAD - Banka Poštanska štedionica iz Srbije zainteresovana je za kupovinu Komercijalne banke Banjaluka i pismo namjere o tome već je upućeno u Ljubljanu – NLB Grupi koja je vlasnik matične Komercijalne banke Beograd, piše portal CAPITAL.
Zagrebačka banka dobitnik priznanja Poslodavac prijatelj obitelji
PRIZNANJA
Zagrebačka banka dobitnik priznanja Poslodavac prijatelj obitelji
ZAGREB - Zagrebačka banka dobitnik je priznanja „Poslodavac prijatelj obitelji“ za 2020. godinu. Priznanje je to koje dodjeljuje Središnji državni ured za demografiju i mlade koji je prepoznao Zabu kao najbolji primjer poduzeća koji provodi mjere u smjeru obiteljsko poslovne ravnoteže u kategoriji velikih trgovačkih društava.
Sporazum Erste banke, HAMAG-BICRO-a i MINTS-a za pomoć poduzetnicima u turizmu i sportu
SURADNJA
Sporazum Erste banke, HAMAG-BICRO-a i MINTS-a za pomoć poduzetnicima u turizmu i sportu
ZAGREB – Erste banka i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji za provedbu programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE