Na mjesečnoj razini zabilježen je rast ukupnih kredita kućanstvima za 191,3 mil. eura ili 0,8%.
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od 11,5 mlrd. eura na kraju siječnja činili su 47,7% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu te su na godišnjoj razini bili veći za 4,5% što je skromnije za 0,6 postotnih bodova u odnosu na godišnju promjenu mjesec ranije. Usporavanje stope rasta kontinuirano traje od svibnja 2024. a rezultat je učinka baznog razdoblja, odnosno snažnog rasta stambenoga kreditiranja tijekom 2023. godine i u prvoj polovini 2024. godine. Na mjesečnoj razini, stambeni krediti zadržavaju su se na razini iz kolovoza 2024.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 9,3 mlrd. eura ili 37,9% promatranih ukupnih kredita. Pozitivne godišnje stope rasta u ovoj kategoriji traju od srpnja 2021. U siječnju je ostvaren rast u odnosu na siječanj 2024. iznosio 15,1% ili 1,2 milijardu eura. Na mjesečnoj razini rast je ubrzao na 0,9% u usporedbi s 0,1% u prosincu 2024. Snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita rezultat je realnog porasta plaća i rasta zaposlenosti što je još početkom 2023. potaknulo jačanje potrošačkog optimizma i osobne potrošnje. Novi poticaj došao je reformom plaća u javnom sektoru čiji je daljnji rast najavljen i u ovoj godini.
Od 1. srpnja (prvotno najavljeno za 1. travnja) s primjenom započinju makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača. Očekuje se da će navedene mjere blago usporiti zaduživanje kućanstava, i to osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Prema novim mjerama iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita: 1. omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45% za stambene kredite i 40% za nestambene kredite i 2. omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90%. Dodatno se ročnost stambenih kredita ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 727,6 mil. eura (3% ukupnih kredita), bilježi pad na godišnjoj razini od kraja 2022. izuzev siječnja i veljače 2024 godine. U siječnju je ponovno zabilježeno smanjenje, i to za 7,4% uz mjesečni porast za 1,1%.
Krediti po kreditnim karticama (2,3% ukupnih kredita stanovništvu) iznosili su na osnovi stanja 557,5 mil. eura te su uz pad na mjesečnoj razini od 2,2% na godišnjoj razini bili viši za 40,3% (uslijed snažnog mjesečnog rasta za 45% u listopadu). Prema navodima iz središnje banke snažan rast u ovoj kategoriji kredita rezultat je preuzimanja u listopadu dijela poslovanja koji se odnosi na segment izdavanja kreditnih kartica od strane jedne kreditne institucije.
Prema navodima iz središnje banke prosječna kamatna stopa na gotovinske nenamjenske kredite stanovništvu u siječnju je iznosila 5,89% ili 6 baznih bodova niže nego u prosincu 2024. odnosno 3,70% ili 11 baznih bodova niže kada je riječ o stambenim kreditima. Niže kamatne stope za stambene kredite bile su pod utjecajem ponude jedne sistemski važne banke koja je sredinom siječnja nudila stambene kredite uz kamatnu stopu od 2,89%, znatno niže od ponuda ostalih banaka. Unatoč tome, u siječnju nije vidljiva znatna promjena u volumenu novih kredita, što se može objasniti složenošću procesa odobravanja kredita, kapacitetima banke za obradu zahtjeva i kasnim predstavljanjem ponude (sredinom siječnja), zbog čega se jači učinci očekuju u idućim mjesecima. U veljači i ožujku i ostale su sistemski važne banke smanjile kamatne stope na stambene kredite. Smanjile su se i kamatne stope na postojeće gotovinske nenamjenske kredite za 3 bazna boda (6,01%) te isto toliko porasle na postojeće stambene kredite (3,15%). Te promjene odražavaju kretanje referentnih parametara s kojima se kamatne stope periodično usklađuju. Smanjenje Euribora, koje je tijekom druge polovine prošle godine iznosilo oko 110 baznih bodova, prelilo se tako na promjenjive kamatne stope vezane uz Euribor, posebice na gotovinske nenamjenske kredite, koje su u siječnju pale za 39 baznih bodova.
