Značajan porast uglavnom je rezultat činjenice da je većina banaka prošle godine napravila neto umanjenja vrijednosti i rezerviranja, ukupno 76,1 milijuna eura kada su u 2020. formirali neto iznos od 169,6 milijuna eura, navodi Banka Slovenije u mjesečnom izvješću o poslovanju banaka.
Središnja banka smatra da bi prošlogodišnja dobit bankovnog sustava - uzimajući u obzir dugoročni prosjek umanjenja vrijednosti i rezerviranja u (bruto) prihodima - iznosila nešto više od trećine stvarno ostvarene. Ne računajući prošlogodišnje jednokratne efekte vezane uz spajanje dviju banaka, nekamatni prihodi lani su - uz vidljivo povećanje neto naknada i provizija - za 14,1 posto premašili one iz 2020. za gotovo 12 posto, a bruto i neto prihodi su 4,1 odnosno 11 posto, 1 posto više nego 2020. godine.
Neto prihodi banaka od kamata bili su nešto niži u odnosu na prethodnu godinu (za 2,2 posto), ali se međugodišnje zaostajanje postupno smanjivalo do prosinca. Pad neto kamatne marže, koja je u prosincu iznosila 1,41 posto, nastavio se i prošle godine, ali je posebno usporen u posljednjem dijelu godine.
Bilančna suma bankovnog sustava u prosincu je porasla za čak 703 milijuna eura na mjesečnoj razini zbog povećanja depozita nebankarskog sektora. Uz međugodišnji rast od 8,1%, na kraju godine dosegnuo je 48,3 milijarde eura. Depoziti stanovništva porasli su za 6,8 posto na godišnjoj razini i na kraju godine iznosili su 23 milijarde 953 milijuna eura.
Međugodišnji rast kredita porastao je u prosincu, pri čemu je prošlogodišnji rast kredita uglavnom bio posljedica jačanja stambenih kredita, koji su na godišnjoj razini porasli za 9,1 posto, te oživljavanja kredita poduzećima koji su porasli za 6,3 posto godišnje. godine. Za čak petinu povećan je i obujam kredita strancima, dok je obujam potrošačkih kredita nastavio padati na godišnjoj razini, za 4,6 posto.
Prema regulatoru, banke su kapitalno solidne. Omjeri ukupne adekvatnosti kapitala i običnog vlasničkog temeljnog kapitala (CET1) ostali su solidni u trećem tromjesečju prošle godine. Prvi je bio 18,5 posto na konsolidiranoj osnovi, a drugi 17 posto. Banka Slovenije ocjenjuje da je "u većini banaka višak nad kapitalnim zahtjevima dovoljan da ih ispuni i nakon donošenja zakona o ograničenju i raspodjeli valutnog rizika kredita u švicarskim francima"
