GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vasić: Banke žele da preusmere klijente na digitalne usluge

Vasić: Banke žele da preusmere klijente na digitalne usluge
STRATEŠKI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.04.2021 / 11:11
Autor: SEEbiz / Tanjug
BEOGRAD – Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS) Vladimir Vasić izjavio je danas da su pojedine banke napravile korekcije cena za pojedine bankarske usluge kako bi klijente što više preusmerile da te usluge umesto fizički koriste digitalno.

Vasić je za K1 rekao da korišćenje digitalnih usluga štedi građanima i vreme i novac.

„Ako uporedimo koliko nam je vremena i novca potrebno za odlazak u ekspozituru, oko 30 minuta da odemo do ekspoziture, neko vreme za plaćanje provedemo u ekspozituri, zatim povratak nazad, to naravno više košta nego digitalni način plaćanja“, rekao je Vasić.

Ističe da fizičko plaćanje po nalogu košta 50 dinara, a preko mobilnih aplikacija klijenti u paketu plaćanje više naloga imaju za 100, 200, 300 ili 400 dinara, ili je digitalno ta cena po nalogu 10 dinara.

„To je očito ušteda. Želja banaka je da olakša klijentima“, rekao je Vasić.

Ukazao je da u Srbiji postoji 26 banaka i da nisu sve banke podigle cene svojih usluga, te poručio da svako ko je nezadovoljan svojom bankom može da je promeni.

Istakao je da kreditna aktivnost banaka tokom pandemije nije stala i da su banke nastavile da kreditiraju građane i privredu.

S druge strane, predsednik Udruženja bankarskih klijenata „Efektiva“ Dejan Gavrilović za K1 kaže da takvo obrazloženje za povećanje cena pojedinih bankarskih usluga „ne pije vodu“, te dodaje da su i pojedine digitalne usluge poskupele.

„Kada je počela promocija elektronskog bankarstva, argumenti banaka su bili upravo ti da se štedi vreme i novac, ali štede i bankari jer time imaju manji broj zaposlenih“, rekao je Gavrilović.

Za povećanje cena pojedinih usluga kaže da ne postoji logično objašnjenje koje može da opravda takav postupak banaka.

Gavrilović kaže da zbog toga imaju dosta žalbi građana, posebno na drastičan rast cena u jednoj banci i uvođenje novih tarifa.

Ističe da se sada pojavila i naknada za održavanje deviznog računa, koja nikada nije postojala, ili naknada za izvršenje trajnog naloga.

Tagovi: Udruženje banaka Srbije, Vladimir Vasić, digitalno bankarstvo, Dejan Gavrilović, Efektiva
PROČITAJ I OVO
Stambeni krediti u godinu dana veći za 3,6 milijardi kuna
KREDITIRANJE
Stambeni krediti u godinu dana veći za 3,6 milijardi kuna
ANALIZA - Uz blagi rast na mjesečnoj razini (+0,3%) ukupni krediti stanovništvu krajem svibnja dosegnuli su 137,9 mlrd. kuna. Navedeni iznos je 3,6 mlrd. kuna viši nego krajem svibnja 2020. Godišnja nominalna stopa tako se zadržala na travanjskih 2,7%.
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
REKORDI
Rekordna dobit Hrvatske poštanske banke
ZAGREB - Hrvatska poštanska banka u prvom polugodištu ostvarila je 147 milijuna kuna neto dobiti, što je 28 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije i najviša polugodišnja dobit u posljednjih trideset godina.
HNB kreće s inicijativom za zakonske izmjene oko prekoračenja po tekućem računu
INICIJATIVE
HNB kreće s inicijativom za zakonske izmjene oko prekoračenja po tekućem računu
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) uputila je okružnicu bankama, kojom ih obavještava da pokreće inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) u vezi s odobravanjem prekoračenja po tekućem računu, izvijestili su u petak iz HNB-a.
Erste banka u prvoj polovini godine s 511 milijuna kuna neto dobiti
RAST
Erste banka u prvoj polovini godine s 511 milijuna kuna neto dobiti

ZAGREB - Erste banka je u prvoj polovini godine poslovala s 511,2 milijuna kuna neto dobiti, što je gotovo tri puta više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je neto dobit iznosila 171,3 milijuna kuna, objavila je u petak ta banka.

HBOR kreditira projekte javnog sektora uz kamatne stope od 1,1 posto
KREDITIRANJE
HBOR kreditira projekte javnog sektora uz kamatne stope od 1,1 posto
ZAGREB - HBOR je snizio kamatne stope po programima Investicije javnog sektora i EU projekti te je kamatna stopa za ulaganja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova i agencija u njihovom većinskom vlasništvu s potpomognutih područja snižena na 1,1 posto, a za one s ostalih područja na 1,2 posto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE