Vujčić ima loše vijesti za korisnike kredita

No, prvo slijedi završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, na nedavno održanoj konferenciji Financijsko tržište, na kojoj je bila riječ upravo o brzom oporavku gospodarstava nakon koronakrize, po modelu tzv. V-krivulje, uz sve izraženije inflatorne pritiske.

Ovakva kombinacija ukazuje naravno na skori kraj ere jeftinog novca, odnosno na to da je razdoblje niskih kamata pri kraju.

U toj dinamici »stezanja« monetarne politike zasad prednjači Fed, slijedi ga Europska središnja banka, dok malo i otvoreno hrvatsko tržište promjene počne osjećati s određenim vremenskim pomakom.

HNB za Hrvatsku očekuje rast od 8,5 posto u ovoj godini, koji dijelom proizlazi i iz situacije u okruženju koju je Vujčić opisao, piše Novi list.

– Prognoze oporavka su povoljnije. Što se tiče europodručja, projekcije rasta kreću se oko 5 posto, u SAD-u su ispod 6 posto, a 2022. nešto iznad 4 posto. Brzo se navikavamo na takve projekcije, a ako se sjetimo razdoblja prošle godine, stvari su izgledale lošije nego li je ispalo. U 2021. se očekivanja stabiliziraju i lagano rastu.

Znači, brzi oporavak i rast stope inflacije, naravno, vode k normalizaciji monetarne politike, pa se i u ECB-u i u Fedu razgovara o normalizaciji monetarne politike, iako se tek krajem godine vidi prvi pomak kamatnih stopa Feda, ali ne još i ECB-a, opisao je Vujčić, nadovezavši se s projekcijom dinamike kretanja kvantitativnog popuštanja (QE) središnjih banaka, odnosno otkupa vrijednosnih papira.

– Tu su očekivanja da bi pandemijski, krizni program otkupa vrijednosnih papira ECB-a mogao završiti u ožujku iduće godine, a rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju ‘asset purchase program’ povećati ili biti na razini koja je bila regularna do sada.

U jednom i drugom slučaju, prvo što će se događati u sekvenciji poteza središnjih banaka je završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, gdje u Europi to znači prvo vjerojatno promjenu negativnih kamatnih stopa, odnosno negativnih depozitnih kamatnih stopa.

To nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu, rekao je guverner, dodajući da je zbog ovih očekivanja već došlo do prvih korekcija cijena obveznica i dionica.

Znači, uvjeti financiranja su zasad povoljni, ali se očekuje početak postupne normalizacije monetarne politike, zaključio je. Dakle, kvantitativno popuštanje se bliži kraju, a postupni rast kamatnih stopa sve je bliže.