GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vujčić: Većina ljudi koji koriste minuse teško bi mogli dobiti kredit

Vujčić: Većina ljudi koji koriste minuse teško bi mogli dobiti kredit
GUVERNER
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 02.09.2021 / 14:27
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Guverner HNB-a Boris Vujčić nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem dao je medijima izjavu.

- Moram reći da ovo nije ništa novo. Mi smo analizu tržišta završili u prvom kvartalu. Mi smo s bankama razgovarali i u travnju obavijestili Ministarstvo financija. Tada nije bilo reakcija. 2020. mi smo krenuli u analizu tržišta prekoračenja, prešutnih i dopuštenih. Od 1000 prigovora potrošača imali smo sedam na tu temu. Velik dio iz dopuštenih prešao u prešutna. Ideja zakona je bila da prešutna budu iznimka. No kada smo vidi da je većina prešla u prešutna, zaključili smo da ih treba regulirati kao dopuštena. Kod dopuštenih je obveza banaka da kada zatvaraju minus da građanima ponude otplatu od 12 rata', kazao je Vujčić.

Kazao je da ograničavanje kanatnih stopa može imati neželjene posljedice.

- Nakon ove zakonske inicijative biti će povećana zaštita potrošača. Kamatne stope su niže nego u zemljama EU koje nemaju euro i više od onih koje imaju euro. Takav je slučaj i s stambenim kreditima recimo', kazao je Vujčić.

- Kamatne stope moraju odražavati rizičnost proizvoda. Kada uzimate kratkoročni potrošački kredit ocjenjuje vam se kreditna sposobnost. Većina ljudi koji koriste minuse, teško bi mogli dobiti kredit', pojasnio je.

Prešutno prekoračenje se ne ukida, nego se uvodi nova regulacija. Novi ugovori moraju imati to da se ono ograničava vremenski na mjesec dana i 1500 kuna. 'To povećava zaštitu potrošača.

Na poitanje koliko će potrošači uštedjeti, a banke izgubiti, odgovorio je: Stotinu i nešto milijuna kuna bi banke imale manje prihoda godišnje. Procjene za potrošače kreću se od 150 do 450 kuna godišnje.

Naglasio je da detalje zakona moraju još dogovoriti.

- Ovo je kompleksno pitanje. Treba dobro vagati jer s prevelikom željom da zaštitite potrošače, neke od njih možete oštetiti', dodao je.

Na pitanje o inflaciji, kazao je da ne vidi da se vraćamo u vrijeme visokih inflacija, no da se još uvijek nalazimo između dva i tri posto što nije zabrinjavajuće.

Foto: Patrik Macek, Pixsell

Tagovi: prešutni minusi, Boris Vujčić, Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka, Zakon o potrošačkom kreditiranju, minusi na tekućem računu, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Erste banka u Hrvatskoj značajno povećala dobit u 2023.
SNAŽAN RAST
Erste banka u Hrvatskoj značajno povećala dobit u 2023.
ZAGREB - Prema nekonsolidiranom financijskom izvještaju, koji obuhvaća rezultate banke bez ovisnih društava, neto dobit u 2023. godini iznosila je 219 milijuna eura, u odnosu na 130 milijuna eura u 2022.
OTP će si iz svojih slovenskih banaka isplatiti 147 milijuna eura dividende
DIVIDENDA
OTP će si iz svojih slovenskih banaka isplatiti 147 milijuna eura dividende
BUDIMPEŠTA - Mađarska bankarska grupacija OTP danas je održala glavne skupštine dviju banaka u Sloveniji, Nove KBM i SKB banke.
Njemačka i Francuska predvode poziv EIB-u da pojača financiranje obrane
POZIV
Njemačka i Francuska predvode poziv EIB-u da pojača financiranje obrane
BRUXELLES - Njemačka i Francuska pridružile su se skupini od dvanaest zemalja Europske unije u pozivu Europskoj investicijskoj banci da poveća financiranje obrane kao sredstva za jačanje sigurnosti bloka u svjetlu ruske agresije.
OECD: Spajanje UBS-a i Credit Suissea rizik za gospodarstvo
OCJENE
OECD: Spajanje UBS-a i Credit Suissea rizik za gospodarstvo
ŽENEVA - Spajanje dvije vodeće banke UBS i Credit Suisse stvorilo je "nove rizike i izazove" za švicarsko gospodarstvo, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom o novom kreditu do 180 milijuna eura
PREGOVORI
Crna Gora pregovara sa Svjetskom bankom o novom kreditu do 180 milijuna eura
PODGORICA - Ministarstvo financija i Svjetska banka vode pregovore o sklapanju Zajma za razvojnu politiku (DPL) u iznosu do 80 milijuna eura, kojim bi se osigurala dodatna sredstva za financiranje proračuna, odnosno stvaranje fiskalne pričuve.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE