GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Vujčiću se smiješi i treći mandat na čelu HNB-a

Vujčiću se smiješi i treći mandat na čelu HNB-a
HNB
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 07.07.2024 / 19:47
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Izgledno je da bi Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke od 2012. naovamo, mogao dobiti još jedan, treći mandat, čime bi postao najdugovječniji guverner u povijesti Hrvatske.

Vujčiću sadašnji, drugi mandat, istječe idući tjedan, 13. srpnja. Bilo je raznih spekulacija i polemika tko će ga zamijeniti, no nakon što je premijer Andrej Plenković prošli tjedan kazao da su mu šanse velike, nastavak Vujčićevog predsjedanja HNB-om uzima se kao gotova stvar. Vujčić je čovjek iz sustava središnjeg bankarstva. Prošao je više etapa u karijeri koje su ga prirodno vodile prema vrhu HNB-ove upravljačke piramide. Devedesetih je postavljen za šefa HNB-ove Direkcije za istraživanja, a 2000. je postao zamjenik guvernera Željka Rohatinskog koji je na čelu HNB-a bio do 2012.

Nakon što je dakle 12 godina bio zamjenik guvernera, u vrijeme Vlade Zorana Milanovića dobio je svoj prvi mandat, dok je Rohatinski otišao iz središnje banke. Guvernerski mandati traju po šest godina baš kako bi se izbjegao (preveliki) utjecaj politike, no guvernera i članove Savjeta predlažu saborski odbori, a imenuje Sabor, što znači da onaj tko ima većinu utječe naravno na izbor kadrova i posredno na politiku središnje banke. Drugi mandat Vujčiću je povjeren 2018., u vrijeme Vlade Andreja Plenkovića. Tada je jedno vrijeme bilo neizvjesno hoće li ga dobiti, odnosno čak su probijeni i rokovi, i HNB je kratko bio bez guvernera, dok se ipak nije odlučilo da Vujčić nastavlja.

HNB i Vlada suradnju su posebno produbili na uvođenju eura što je Plenković i istaknuo kao argument da Vujčić bude reizabran. Kazao je da su proteklih godina zajednički radili na najvažnijem velikom projektu za hrvatsko gospodarstvo – članstvu u eurozoni. Podsjetio je da se još 2017. krenulo u taj proces, Strategije za uvođenje eura, na kojem su zajedno radili stručnjaci HNB-a i resora Vlade. Kazao je da su sve obveze bile ispunjene do u minutu, te zaključio da su Vujčiću šanse velike. Istina, uvođenje eura bio je velik posao koji je službeno započeo Strategijom iz 2017, a okončan je ulaskom Hrvatske u eurozonu, u rekordnom roku, s početkom 2023. Resursi središnje banke bili su uvelike uposleni kako bi ta procedura tekla besprijekorno.

Radilo se prije svega o logističkom pitanju, budući da je političkim konsenzusom zaključeno da se o meritumu stvari, gubitku monetarne suverenosti, nema više što previše raspravljati. Glavna teza je bila da gubitkom kune Hrvatska ništa ne gubi jer ionako ništa nije ni imala budući da je tečaj bio zacementiran radi očuvanja stabilnosti cijena. To je u postojećim uvjetima i kontekstu i točno, a za dekonstrukciju te teze trebalo je otvoriti mnoga ekonomska i politička pitanja što nije bilo ni planirano ni poželjno. I tako je Hrvatska ušla u eurozonu na valu rastu kamata i inflacije, ali uz stalno komunicirane prednosti koje se svode na dublju integraciju u EU područje i nestanak transakcijskih troškova. Cijene su ipak poletjele, većinom iz razloga koji nemaju veze s eurom, ali i zbog eura, što je uobičajeni folklor kada neka zemlja postane članica. No, kod nas je ono što je držano tečajem »pušteno s lanca« pa smo preko noći dobili europske cijene. Istovremeno, desila se značajna fiskalna ekspanzija. Plaće u javnom sektoru hvataju cijene kako bi se standard koliko-toliko održao, a tom je procesu pogodovala činjenica superizborne godine. I sve to Vujčić nije previše komentirao, niti je nešto posebno isticao da fiskalna politika raspiruje umjesto da hladi potražnju.

S fiskalnom politikom, ovakvom ili onakvom, možemo se složiti ili ne, no iz perspektive središnje banke bilo bi prirodno da se na to malo glasnije upozori. O utjecaju rasta plaća na rast cijena govorila je, u ime svih, »Vujčićeva šefica«, Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, onako u globalu, za cijelu eurozonu. I Lagarde je itekako razumjela trenutak i situaciju u kojoj se Vujčić nalazi (superizborna godina odnosi se i na njega) te mu je, bez zadrške, prošli mjesec došla pružiti potporu na Dubrovačku ekonomsku konferenciju gdje je doputovala, održala sjajan govor, ali i nahvalila Vujčića takvim žarom i argumentacijom da Plenković to, čini se, nije mogao ne čuti. Lagarde se oprezno ogradila, rekavši da odluku donose drugi, no »kada u timu imaš takvog čovjeka – ne želiš ga mijenjati«, konstatirala je. Možda već drukčije složenu kadrovsku križaljku za poželjna i dobro plaćena mjesta u HNB-u (jer uz guvernera, mandat istječe i zamjenici Sandri Švaljek i još dvojici viceguverera, Romanu Šubiću i Slavku Tešiji, ali tjedan dana kasnije) moguće da je izvršna vlast još jednom razmotrila, u svjetlu ovog – gotovo apela – iz Frankfurta. Jer, kao dosta izgledan kandidat za čelnu poziciju dulje je vrijeme slovio Plenkovićev ekonomski savjetnik Zvornimir Savić, čovjek od velikog povjerenje premijera, koji je svojevremeno postavljen i na čelo vijeća za euro, čime su ga na neki način i nadredili Vujčiću i ekipi iz HNB-a, piše Novi list.

Govorilo se i da aktualni ministar financija Marko Primorac možda »prijeđe« u monetarnu vlast, iako, objektivno, tko bi ga naslijedio u zahtjevnom Ministarstvu? Iako navodno dosta »iskri« na ovoj relaciji, sada je Vujčića nahvalio i sam Primorac. Viceguverner Tomislav Ćorić, također bivši Plenkovićev ministar, spominje se pak kao osoba koju bi na čelnoj funkciji u središnjoj banci najradije vidio dio ljudi iz HNB-a. Spominjana je i profesorica Ekononomskog fakulteta u Zagrebu, Marijana Ivanov, koja je naš najveći stručnjak za monetarnu ekonomiju. No, politička podrška je ključna i pitanje je kako će se karte posložiti, s obzirom na to da izvršnu vlast čine i HDZ i Domovinski pokret. Ako se već izašlo s Vujčićem kao starim/novim guvernerom, čini se da je dobio i podršku koalicijskog partnera Ivana Penave, i to unatoč tome što je desnica bila protiv uvođenja eura, a euro je Vujčićeva glavna »perjanica«. No, politika je pragma, a uz Vujčićevo, bit će upražnjena još tri mjesta…

Proces je dakle tek započeo, a rasplet će se brzo znati. Iako je Hrvatska izgubila monetarnu suverenost pa zapravo nema više funkciju izdavanja novca, koja je sad na sustavu ECB-a, sudjeluje u kreiranju monetarne politike eurozone. Hrvatski je guverner član Vijeća ECB-a, sjedi za stolom s ostalim guvernerima zemalja članica, a Vujčiću je ugled u tim krugovima očito visok. Lagarde ga svakako želi zadržati. On je, štoviše, u njenom najužem krugu. Kritike koje se na domaćem planu mogu sada čuti idu iz redova oporbe, lijeve, koja zamjera središnjoj banci da se ne bavi dovoljno pravima potrošača, okreće glavu od problema utjerivača dugova, prodaje potraživanja i svih onih životnih stvari koje se i dalje mogu i moraju sustavno i kvalitetno provoditi i rješavati. I problem švicaraca rješavala je, podsjetimo, vlada, ona Milanovićeva.

Tagovi: vujčić, hnb, rohatinski, plenković, milanović, lagarde
PROČITAJ I OVO
S&P: OTP grupa na vrhu ljestvice banaka s najboljim rezultatima u Europi
NA VRHU
S&P: OTP grupa na vrhu ljestvice banaka s najboljim rezultatima u Europi
SPLIT - S&P Global Market Intelligence ovog srpnja objavio je svoju inauguralnu ljestvicu europskih banaka s najboljim rezultatima, proglasivši OTP grupu kao najuspješniju europsku bankarsku grupu u 2023. godini.
Revolut napokon dobio licencu za bankarstvo u Velikoj Britaniji
LICENCE
Revolut napokon dobio licencu za bankarstvo u Velikoj Britaniji
LONDON - Britanski fintech startup Revolut priopćio je u četvrtak da je dobio bankarsku licencu s ograničenjima od Uprave za bonitetnu regulaciju Ujedinjenog Kraljevstva, čime je prekinuto trogodišnje čekanje.
Američka digitalna banka stavila Hrvatsku na crnu listu
POTEZI
Američka digitalna banka stavila Hrvatsku na crnu listu
ZAGREB - Američka digitalna banka Mercury nedavno je Hrvatsku uvrstila na listu zabranjenih zemalja, što je stvorilo probleme hrvatskim startupovima i tehnološkim tvrtkama koji su koristili njihove usluge za poslovanje na tržištu SAD-a.
UniCredit nadmašio predviđanja dobiti, kupio belgijsku digitalnu banku
DOBRE BROJKE
UniCredit nadmašio predviđanja dobiti, kupio belgijsku digitalnu banku
MILANO - Talijanska banka UniCredit u srijedu je objavila dobit u drugom tromjesečju bolju od očekivane i rekla da kupuje belgijsku digitalnu banku s vlastitom IT platformom temeljenom na oblaku za 370 milijuna eura (401 milijun dolara).
BNP Paribas nadmašio očekivanja zahvaljujući prihodima od trgovanja
BOLJE OD OČEKIVANJA
BNP Paribas nadmašio očekivanja zahvaljujući prihodima od trgovanja
PARIZ - Francuska BNP Paribas objavila je u srijedu tromjesečnu dobit bolju od očekivane nakon što su prihodi investicijskog bankarstva skočili zbog porasta trgovanja dionicama, neutralizirajući oštar pad neto prihoda od kamata u francuskom maloprodajnom poslovanju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE