Tijekom trećeg tromjesečja 2024. ZABA je zabilježila rast neto prihoda od kamata od 8,2% u odnosu na prethodnu godinu, povećanje neto prihoda od naknada i provizija od 6,8%, neto bankarski prihod od 783 milijuna eura, povećanje od 10%, te neto prihod od većine od 455 milijuna eura, povećanje od 12,6% na godišnjoj razini.
Na rezultate ZABA-e u trećem tromjesečju i dalje je pozitivno utjecalo okruženje visokih kamatnih stopa, iako se u budućnosti može očekivati usporavanje rasta, budući da se ECB nastavlja snižavati stope. Međutim, tijekom trećeg tromjesečja njih još uvijek nije bilo, a budući da ZABA održava vodeću poziciju u Hrvatskoj, imala je velike koristi, što je vidljivo iz rezultata, pišu analitičari Intercapitala.
U trećem tromjesečju ZABA je zabilježila neto prihod od kamata od 544 milijuna eura, što je rast od 41 milijun eura ili 8,2% na godišnjoj razini. Neto prihod od kamata, kao jedan od glavnih pokretača prihoda banaka, pod utjecajem je dva čimbenika: kamatnih stopa i kamatonosne imovine, prvenstveno kredita. Iako ZABA ne daje pojedinosti o prvom, možemo pogledati njegovu kamatonosnu imovinu kako bismo dobili grubu sliku o drugom.
U odnosu na početak godine, ZABA je zabilježila promjene u nekoliko važnih kategorija kamatonosne imovine. Prvo, gotovina i stanja gotovine u središnjim bankama, tj. novac koji se obično stavlja na stranu kada se ne mogu dati novi krediti (i/ili kada su ključne kamatne stope visoke, kao sada) iznosio je 4,5 milijardi eura, smanjivši se za 27% od početka godine. Međutim, primarni pokretači bankarskog poslovanja, odnosno krediti, porasli su za 7,5% na godišnjoj razini na 13,6 milijardi eura za klijente, te za 66% na godišnjoj razini na 3,6 milijardi eura za kredite drugim bankama.
Iako se to ne prevodi 1:1 kada se primjenjuje neto kamatna marža da se dobije neto prihod od kamata, sasvim je očito da je primarni pokretač rasta NII-a bio porast opsega, s prilično stabilnim ili malo nižim kamatnim stopama na kredite. Nadalje, neto prihod od naknada i provizija iznosio je 173 milijuna eura, što je rast od 7% na godišnjoj razini. Iako ZABA ne daje detaljan pregled zašto je do toga došlo, jer je to banka s najvećim brojem klijenata u Hrvatskoj i kako se ova kategorija uglavnom odnosi na transakcije, investicijske fondove i druge usluge koje banka nudi osim kredita , očekivalo se da će ova kategorija zabilježiti određeni rast.
Naposljetku, neto prihodi od trgovanja te ostali prihodi i rashodi iznosili su 66 milijuna eura, što je rast od 47% na godišnjoj razini, uz podršku pozitivnih povrata od trgovanja u ZABA-inoj knjizi.
Sve zajedno, to je rezultiralo neto bankarskim prihodom od 783 milijuna eura, što je rast od 10% na godišnjoj razini. Što se tiče operativnih troškova, oni su iznosili 257 mil. EUR, porasli su za 5% na godišnjoj razini, uglavnom kao rezultat veće admin. troškovi. Glavni pokretač bila je inflacija plaća, međutim, ukupna brojka kretala se oko istih jednoznamenkastih razina kao i stopa inflacije ove godine. Razlog zašto troškovi nisu toliko porasli može se pripisati broju zaposlenih. U istom razdoblju prošle godine ZABA je zapošljavala ukupno 4.597 ljudi, dok je krajem rujna 2024. zapošljavala 4.488 ljudi, što je smanjenje od 2,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Što se tiče ispravaka vrijednosti i rezerviranja, oni su iznosili 24 milijuna eura, što je na godišnjoj razini. To bi impliciralo niži ukupni trošak rizika, jer je banka značajno proširila svoju bazu imovine na godišnjoj razini uz zadržavanje istih rezervacija za rizik. Kao rezultat svih ovih kretanja, ZABA je zabilježila neto prihod od većine 455 milijuna eura, što je povećanje od 12,6% na godišnjoj razini.