Zašto NLB uspostavlja razvojni kompetencijski centar u Srbiji, a ne u Sloveniji?

- Ukoliko u Sloveniji ne budemo uspjeli načiniti ozbiljniji pomak, postupno ćemo značajan dio razvojnih kapaciteta preseliti u Srbiju - upozorava.

- U Sloveniji ne možemo dobiti dovoljno kadrova za poslovnu transformaciju, a sa druge strane, veoma teško možemo da ih uvezemo zbog visokog oporezivanja. Iz tog razloga smo prinuđeni da razmišljamo – i to sve više slovenskih poduzeća – da te razvojne profile i razvojna radna mjesta otvaramo van Slovenije. NLB se neće zaustaviti na razvoju zbog toga što te ljude ne može dobiti u Sloveniji, ističe Brodnjak.

Obrazovanje i porezi, Brodnjak ukazuje na dva problema u sticanju zaposlenih koji se bave razvojem, recimo informatičara, znanstvenika vezanih za podatke, prevodilaca podataka i sličnih profila u Sloveniji. Istih nema dovoljno. Obrazovni sustav mora biti svjestan da se je svijet promijenio i mora proizvoditi profile koji su potrebni u različitm granama, a ne samo u bankarstvu. Zbog digitalizacije, automatizacije i robotizacije u proizvodnji takvi profili postaju sve bitniji,, objašnjava Brodnjak, prenose Novosti.

Prema njegovim riječima danas se u Novom Sadu, Beogradu, Nišu ne postavljaju samo centri razvoja, već i logistički servisni centri za važne multinacionalne kompanije:

- Danas u Srbiji IT sektor ostvaruje više od deset posto BDP-a. To je posljedica vizije, dok u Sloveniji nemamo jasnu strategiju o tome šta su strateške grane i na koji način ih podržati“.

Srpski IT sektor u stalnom je porastu po prihodima i broju zaposlenih, pa i u pandemijskoj 2020. godini. Njihov izvoz IT usluga prošle godine iznosio je 1,37 milijarde eura, što je 4,4 procenta više nego godinu dana ranije, dok je izvoz u toj grani prije godine koronavirusa rastao za više od 25 procenata godišnje.