Američka obavještajna služba upozorava na moguće ruske napade dronovima na mediteranske države

Izvješće, temeljeno na anonimnim izvorima bliskim litavskom Ministarstvu obrane, diplomatskim izvorima i obrambenim analitičarima, navodi da bi Rusija mogla pokušati lansirati dronove s komercijalnih brodova u Mediteranu, potencijalno koristeći brodske kontejnere za prikrivanje letjelica.

Informacije su navodno kružile među europskim vladama nakon posjeta ravnatelja CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi 25. kolovoza. U medijima se pojavila izvješća da je Ratcliffe otputovao u Moskvu kako bi upozorio Rusiju na napade ili provokacije protiv NATO-a.

Litavski dužnosnici navodno su među onima koji su obaviješteni o mogućem scenariju. Ministar vanjskih poslova zemlje Kestutis Budrys odvojeno je u srijedu rekao Reutersu da savezničke obavještajne službe ukazuju na rizik da bi Rusija mogla proširiti pritisak na zemlje NATO-a napadima na kritičnu infrastrukturu i drugim oblicima hibridnih aktivnosti.

„Postoje neka razmatranja s ruske strane o horizontalnoj eskalaciji, da tako kažem, ili geografski“, rekao je Budrys.

Međutim, talijanski ministar obrane Guido Crosetto u četvrtak je izjavio da navodno upozorenje o mogućim ruskim napadima na Italiju, Francusku i Španjolsku nije potvrđeno.

„Uzbuna koju su jutros podigle španjolske novine... nije potvrđena“, rekao je Crosetto, upozoravajući na povećanje napetosti u već „nervoznom“ međunarodnom okruženju.

Opcija Gerbera

Prema izvješću El Munda, dron koji bi Rusija potencijalno mogla koristiti je Gerbera, mali dron dug oko dva metra, s rasponom krila od približno 2,5 metra i težinom do 18 kilograma. Njegov prijavljeni domet je do 600 kilometara, s maksimalnom brzinom od oko 160 kilometara na sat.

Njegova relativno mala veličina olakšala bi ga transport i lansiranje s plovila u odnosu na veće dronove tipa Shahed ili Geran.

Potencijalni cilj ne bi nužno bio uništiti veliki objekt. S malim eksplozivnim teretom, takav dron mogao bi umjesto toga izazvati požar, oštetiti izloženu opremu ili privremeno poremetiti rad zračne luke ili luke.

To bi moglo dati operaciji utjecaj koji daleko nadilazi fizičku štetu koju uzrokuje sam dron.

Britanski obrambeni analitičar Keir Giles rekao je za El Mundo da se Rusija neće nužno usredotočiti na zemlje najbliže svom teritoriju.

„Meta će biti tamo gdje je najslabija točka Europe“, rekao je, tvrdeći da bi zemlje s nedovoljno integriranim sustavima protuzračne i raketne obrane mogle ostati ranjive unatoč svojoj geografskoj udaljenosti od Rusije.

Šira kampanja ispod praga rata

Prijavljeni scenarij s dronom dolazi u kontekstu šire europske rasprave o ruskoj upotrebi sabotaža, kibernetičkih napada, kršenja zračnog prostora i drugih oblika hibridnih aktivnosti.

Europski dužnosnici rekli su ovog tjedna za Reuters da Rusija intenzivira takve operacije u nastojanju da potkopa podršku Ukrajini, testira zapadnu odlučnost i iskoristi podjele među europskim zemljama. Šefica vanjske politike EU-a Kaja Kallas rekla je da se Europa suočava s brzim porastom sabotažnih napada i kršenja zračnog prostora.

„Prijetnja ruskih hibridnih napada diljem Europe samo raste. Putin je školski nasilnik. Hibridni napadi Moskve osmišljeni su kako bi nas zastrašili, paralizirali naša društva i natjerali nas da oklijevamo djelovati. To je upravo ono što Putin želi. Ne bismo smjeli dopustiti da strah diktira naše izbore. Razinu ovih napada trebali bismo uskladiti s konkretnim djelovanjem i samouvjerenim odgovorom. Europska sigurnost to zahtijeva, a građani to očekuju“, rekao je Kallas Europskom parlamentu prije 10 dana.

Francuska je također izjavila da se ruska hibridna aktivnost pojačala. Predsjednik Emmanuel Macron prošli je tjedan rekao da Francuska priprema plan za zaštitu kritične infrastrukture od napada dronovima i kibernetičkih napada, navodeći nedavni pokušaj napada dronom u zračnoj luci Leipzig, koji je Njemačka pripisala Moskvi. Rusija je odbacila europske optužbe za hibridne napade.

Španjolska, Francuska i Italija trebale bi održati nacionalne izbore 2027. godine, što dodaje još jedan sloj zabrinutosti zbog potencijalnih političkih posljedica remetilačkog napada. Izvještena obavještajna procjena sugerira da učinak koji bi Moskva mogla tražiti ne bi nužno bio samo vojni, već bi mogao uključivati javnu tjeskobu, ekonomske poremećaje i pritisak na vlade zbog njihove podrške Ukrajini.