Anušić: Nema nikakvih novih optužnica iz BiH

Anušić je, upitan trebaju li predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zauzeti zajednički stav od nacionalnog interesa kako bi zaštitili generale od kaznenog progona, uzvratio kako su, koliko on zna, predsjednik i premijer zauzeli zajednički stav.

'Koliko ja znam i premijer i predsjednik su zauzeli zajednički stav, a taj stav je i moj i cijele hrvatske javnosti da nema nikakvih novih optužnica, da hrvatska vojska nije činila ratne zločine, a pogotovo ne po zapovjednoj odgovornosti. U ovom trenutku koliko ja imam informacije, to i nisu optužnice, nego su određena traženja informacija, određenih dokumenata, ali kad govorimo o optužnicama odbijam to odmah u startu', rekao je ministar obrane.

Novinarima je rekao i kako bi mu bilo 'neprihvatljivo, potpuno nepotrebno i politička provokacija u svakom smislu ako ikada ikome padne na pamet podizati optužnice protiv hrvatskih generala i hrvatskih vojnika'. Anušić je izjavu dao na Jarunu tijekom popodnevnog svečanog programa obilježavanja Dana državnosti.

Iz BiH ove godine nijedna optužnica

Ranije danas, tužitelji iz BiH objavili su da od početka godine Hrvatskoj nisu proslijedili nijedan predmet ratnih zločina u kojemu su podignute ili potvrđene optužnice. O optužnicama iz BiH protiv hrvatskih ratnih zapovjednika u srijedu je na svečanoj akademiji u povodu Dana Hrvatske vojske govorio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, rekavši da se radi o političkoj zloupotrebi koja mora prestati.

Mediji su pak ranije objavili da se u optužnicama spominju bivši ministar, umirovljeni general-bojnik i bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera Damir Krstičević, nedavno preminuli general-pukovnik Mate Laušić te generali HVO-a Mijo Jelić, Stanko Sopta i Tihomir Blaškić.

Umirovljeni general Ljubo Ćesić novinarima je jučer potvrdio da su četiri nove optužnice došle 2. svibnja.

Nisu optužnice nego zamolnice

Ministar pravosuđa Damir Habijan pak demantirao je da su podignute optužnice protiv Krstičevića, Sopte i Blaškića i pojasnio da se radi o zamolnicama za pružanje međunarodne pravne pomoći u postupcima koji traju od 2009. dodavši da će se, kao i u ranijim slučajevima, detaljno analizirati dokumentaciju i potom donijeti odluku koja će voditi računa o zaštiti suvereniteta Hrvatske, digniteta Domovinskog rata i 'onima koji su dali najviše'.