Armenci u Karabahu prihvatili ponižavajući sporazum, sad predaju oružje

Nakon sporazuma o prekidu vatre dogovorenog u srijedu, prvo oružje i vojna oprema predani su pod nadzorom ruskih vojnika u regiji sukoba na Južnom Kavkazu, priopćilo je sinoć ministarstvo obrane u Moskvi. Do sada je došlo do dva kršenja prekida vatre, ali nitko nije ozlijeđen, prenosi agencija dpa.

Munjevita 24-satna vojna operacija Azerbajdžana prisilila je etničke Armence u Karabahu da u srijedu prihvate ponižavajući sporazum koji je potaknuo pozive na ostavku armenskog premijera Nikola Pašinjana.

Azerbajdžan je najavio da će amnestirati sve armenske borce iz Nagorno Karabaha koji predaju oružje, a azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev obećao je jamčiti prava armenskog stanovništva u toj regiji, te naglasio da će ona biti pretvorena u "raj" kao dio Azerbajdžana. "Prava karabaških Armenaca bit će poštovana kao dio njihove integracije u Azerbajdžan", rekao je predsjednikov savjetnik, najavljujući slanje humanitarne pomoći u Karabah.

Nagorno Karabah - u kojemu živi oko 120 tisuća stanovnika - leži na teritoriju Azerbajdžana, ali je naseljen armenskom većinom i dugo je bio predmet borbi između dviju bivših sovjetskih republika.

U utorak je azerbajdžanska vojska pokrenula operaciju zauzimanja regije, nakon koje je dan kasnije uslijedila predaja karabaških Armenaca. Mnogi Armenci optužuju svoju tradicionalnu zaštitnicu Rusiju, koja ima svoje vojnike stacionirane na terenu, da ih je napustila.

Armenski izvori tvrde da je više od 200 ljudi poginulo tijekom jednodnevnih borbi, a više od 400 ih je ozlijeđeno.

Deseci tisuća armenskih civila u regiji sada strahuju od istjerivanja ili progona od strane novih azerbajdžanskih vlasti, a Armenija se priprema za moguću evakuaciju. Armenski premijer Pašinjan rekao je da se zemlja pripremila za mogući dolazak 40.000 izbjeglica, iako bi bilo bolje da karabaški Armenci mogu ostati u svojim domovima.

Međutim, to možda neće biti moguće, rekao je na sjednici vlade. "Ako se situacija pogorša, ovaj problem će biti na dnevnom redu za sve nas."

Nakon mjeseci napetosti, Azerbajdžan je izašao kao pobjednik iz vojne operacije na spornom teritoriju Južnog Kavkaza koju je započeo u utorak. Pristupnu rutu, poznatu kao Lachinski koridor, Baku je mjesecima blokirao, što je dovelo do uvjeta koje lokalno stanovništvo opisuje kao katastrofalne.

Kao i prethodnih dana, u petak su u Erevanu održani prosvjedi Armenaca nezadovoljnih ponašanjem svojih političkih čelnika. U međuvremenu, Europska unija je osigurala 500.000 eura humanitarne pomoći ljudima pogođenim sukobom u Nagorno Karabahu, objavila je u petak Europska komisija.

"Eskalacija sukoba u Nagorno Karabahu imala je ozbiljne posljedice za civile", rekao je europski povjerenik za krize Janez Lenarčič. "Dok EU pozdravlja prekid vatre, snažno pozivamo sve strane u sukobu da osiguraju nesmetan i trenutan pristup humanitarnim organizacijama", dodao je. "Moramo osigurati da humanitarni radnici mogu pružiti hitnu pomoć ljudima u potrebi", rekao je Lenarčič.

Novac je namijenjen pokrivanju osnovnih potreba, skloništa i psihološke podrške, stoji u priopćenju za javnost.

"EU i njezine države članice spremne su pružiti hitnu humanitarnu pomoć", rekao je visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell, u obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku u četvrtak navečer.

Borrell je izrazio svoju "punu solidarnost s karabaškim Armencima, koji prolaze kroz razdoblje intenzivnih nevolja" i rekao da "Azerbajdžan snosi odgovornost osigurati puno poštivanje prava i sigurnosti" lokalnog stanovništva.