GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Barić o odbijanju covid potvrda: Uz ljudska prava imamo i obaveze i odgovornost

Barić o odbijanju covid potvrda: Uz ljudska prava imamo i obaveze i odgovornost
STRUČNJACI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.11.2021 / 17:24
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog Fakulteta u Rijeci, u emisiji HTV-a Nedjeljom u 2, je između ostalog odgovorila na pitanje - je li prema njenom mišljenju uvođenje COVID potvrda kršenje ljudskih prava?

Na pitanje je li po njoj diskriminacija kada ljudi dobivaju otkaze na temelju svog otpora cijepljenju, odnosno testiranju, odgovara da je to sugestivno jer ne postoji obveza cijepljenja.

'To je naša slobodna volja, hoću li se ja cijepiti li ne. I nama COVID potvrda to omogućava. Mogu se cijepiti, ili sam preboljela, ili se mogu testirati. Nitko se ne mora cijepiti, svi se možemo testirati. Znači imamo apsolutnu mogućnost izvršiti - bilo svoju radnu obvezu, bilo doći na posao, bilo dobiti uslugu, samo se moramo testirati', odgovorila je na pitanje u emisiji HTV-a Nedjeljom u 2 Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

'Da biste ostvarili neku uslugu, čuli smo - ili ste cijepljeni ili ste preboljeli ili ste testirani. Ovaj drugi nije ništa od toga. Zalažu li se oni da se ne morate ni cijepiti ni testirati? Za što se zalažu? Da se ne mora nitko testirati ili da se moraju svi testirati?', pita i pojašnjava kako jednako postupanje znači - testiraju se svi li nitko.

Na upit može li jednom u budućnosti na sudovima 'pasti' činjenica da je netko dobio otkaz na temlju toga što se nije htio testirati, Barić kaže kako možemo tvrditi da je mjera u redu, ali se svjedno možemo pitati - smijemo li dobiti otkaz.

'To su dvije različite stvari. Moje mišljenje u ovom trenutku je da, ako imate radni odnos u kojem ste vi sklopili ugovor o radu, ali ne možete doći na posao jer je država propisala određenu obvezu i ne dolazite na posao zbog toga, definitivno kršite postojeći propis Republike Hrvatske. Vi ne možete reći 'meni se taj propis ne sviđa i zato ga ja neću primjenjivati', pojašnjava.

Smatra da bi trebalo u posebnom zakonu napisati koje su moguće radno-pravne sankcije.

'Ali isto tako mislim da je prema dosadašnjim propisima moguće dobiti otkaz jer vi niste izvršili svoju radnu obvezu - jer niste poštovali propis koji je na snazi u republici Hrvatskoj. Ponavljam - i testiranje vam je dovoljno da izvršite svoju radnu obvezu', dodaje.

OGLAS

Na pitanje hoće li se njeno mišljenje promijeniti u slučaju da testiranje više ne bude besplatno, kaže:

'Je li testiranje besplatno ili ne je stvar mogućnosti koje država ima. U svakom slučaju smatram da ono mora biti jednako dostupno svima. Ali nije čak ni važno što ja mislim. Važno je spomenuti jednu stvar koju nitko ne spominje: a to je da postoji rezolucija parlamentarne skupštine Vijeća Europe 2383 iz lipnja ove godine. Oni se pozivaju često na rezoluciju 2361. No rezolucija 2383 je upravo rezolucija o uvođenju COVID potvrda koja kaže: može se uvesti COVID potvrde, možete imate cijepljenje, oboljenje, testiranje, i morate uzeti u obzir razliku između rizika onih koji su cijepljeni i onih koji su samo testirani, to izričito piše u toj rezoluciji', napominje.

'Moramo biti svjesni da svi imamo ljudska prava, ali isto tako i obveze i odgovornosti. Država ima isto tako obvezu zaštititi ne samo naše ljudsko pravo na slobodu, nego i naše pravo na zdravlje i također pravo svih na jednaku zdravstvenu zaštitu. Dakle, piše u Ustavu "država nešto mora poduzeti". I sada dolazimo u situaciju u kojoj se pitamo - koje državno tijelo i na koji način to može poduzeti? Logičan je odgovor da bi trebao Sabor svojim zakonima ograničavati ljudska prava. Morate biti međutim svjesni da Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti postoji i prije nego što se COVID ukazao u našim životima. Po zakonu koji je postojao prije, ministar zdravstva je bio ovlašten poduzimati određene mjere - i karantenu, i ograničavati javno okupljanje i sprječavati putovanje u neke države, odnosno zaustavljati na granici', kaže i dodaje da su te mjere već bile upisane u zakonu.

'U trenutku svjetske pandemije shvatilo se da možda nije dobro da takvu odluku donosi jedan čovjek, nego jedno kolektivno tijelo, pa smo se odlučili za Stožer civilne zaštite. To je onda upisano u zakon kao novo ovlašteno tijelo. Je li to bilo najbolje rješenje? To je druga stvar. Međutim mi smo krenuli tim putem', kazala je dodavši kako se svrstavala u one ustavne pravnike koja su se zalagali za to da priča krene drugim, ozbiljnijim putem, da se krene u nekakvu vrstu proglašenja izvanrednog stanja.

'To je u Hrvatskoj moguće. Doduše u Ustavu nigdje nećete naći riječ "izvanredno stanje", ali u nekim situacijama poput ratnog stanja, elementarnih nepogoda, ovo bi možda spadalo u elementarnu nepogodu. Posljedica toga bi bila da se zakoni kojima se ograničavaju ljudska prava trebaju donositi dvotrećinskom većinom. I to je - ako gledate usko, pravno, tehnički - jedan dosta dobar put - jer stalno tražite konsenzus dvotrećinske većine. Ali dvotrećinska većina i izvanredno stanje u travnju, odnosno ožujku 2020., je značilo izvanredno stanje pred izbore, što bi značilo da je Sabor bio u mogućnosti da produži svoj mandat i mi bismo i danas imali iste saborske zastupnike koje smo imali 2020. godine.To je bila opasnost. Drugo - kad će nama prestati izvanredno stanje? Jer bi do sada još uvijek bili u izvanrednom stanju. Bilo je razloga i ovakvih i onakvih. Odlučili smo se ne ići kroz izvanredno stanje.', ukazuje ova ustavna stručnjakinja.

Zakon daje ovlast Stožeru da donosi sigurnosne mjere koje su potrebne, između ostalog i ovu mjeru, koje donosi temeljem znanstvenih spoznaja, nastavlia je u emisiji HTV-a Nedjeljom u 2.

'Svi smo u ovome zajedno. Nema ovdje nekoga tko pokušava nekoga zeznuti, nego pokušavamo učiniti najbolju moguću stvar. Ja i dalje mislim da bi bilo bolje donijeti nove izmjene i dopune zakona o zaštiti pučanstva kako bismo sankcije propisali zakonom. Je li to otkaz, suspenzija, je li to sankcioniranje onih koji ne žele provoditi mjere - to je drugo. Ali donošenje propisa trenutno temeljem postojećeg zakona kao ovlasti je u redu, a onda možemo ići na sadržaj', kaže Sanja Barić.

Tagovi: Sanja Barić, covid potvrde
PROČITAJ I OVO
Biden nazvao otmicu u teksaškoj sinagogi terorističkim činom
TERORIZAM
Biden nazvao otmicu u teksaškoj sinagogi terorističkim činom
WASHINGTON - Otmičar iz sinagoge u Teksasu kupio je oružje na ulici i izveo teroristički čin, rekao je američki predsjednik Joe Biden u nedjelju, dan nakon oslobođenja talaca i ubojstva napadača za kojeg je potvrđeno da je bio britanski državljanin.
Kako protiv omikrona: Opuštanje ili zatvaranje?
RAZLIČITI PRISTUPI
Kako protiv omikrona: Opuštanje ili zatvaranje?
BERLIN - Diljem svijeta incidencije rastu munjevitom brzinom. Neke zemlje pooštravaju mjere a druge ukazuju na blagi protok oboljenja kod omikron varijante. Donosimo pregled mjera diljem svijeta.
U Austriji od veljače obvezno cijepljenje protiv korone
CIJEPLJENJE
U Austriji od veljače obvezno cijepljenje protiv korone
BEČ - Austrija će početkom veljače uvesti obvezu cijepljenja protiv koronavirusa za odrasle osobe, a istodobno i visoke kazne za one koji to odbiju, rekao je u nedjelju austrijski kancelar Karl Nehammer, svjestan "osjetljivog" karaktera prve ovakve odluke u Europi koja stvara društvene podjele.
Zbog smanjenog broja stanovnika birat će se 352 vijećnika manje
POSLJEDICE
Zbog smanjenog broja stanovnika birat će se 352 vijećnika manje
ZAGREB - Hrvatska će na sljedećim lokalnim izborima, 2025. i 2029. godine, birati 352 vijećnika manje u u lokalnim predstavničkim tijelima, posljedica je to novog popisa stanovništva koji je pokazao da Hrvatska ima gotovo 10 posto manje stanovnika, piše u nedjelju Jutarnji list.
Pčele u Zagrebu zuje protuzakonito
BIORAZNOLIKOST
Pčele u Zagrebu zuje protuzakonito
ZAGREB - Iako urbano pčelarenje u Hrvatskoj nije dopušteno, u Zagrebu za to pčele ne haju i bezbrižno zuje na Jelačić placu, oko Sabora ili u Maksimirskoj.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE