Nijemac Joachim ima 88 godina. Živi sam u unajmljenom stanu u Hamburgu sa svojom suprugom koja ima 85 godina. Joachim ima dijabetes tipa 2, njegovoj supruzi je prije nekoliko godina dijagnosticiran rak - prošla je operaciju i kemoterapiju, ali sada je dobro i već neko vrijeme je njezino stanje relativno stabilno. Joachim i njegova supruga su bez sumnje ono što se smatra rizičnom skupinom kada je u pitanju korona i klasični kandidati da budu među prvima koji će biti cijepljeni. Ali dvoje umirovljenika koji nemaju djece već tjednima bezuspješno pokušavaju dobiti termin za cijepljenje.
Nije situacija u Hamburgu posebno loša niti je u drugim dijelovima Njemačke bolja. Na internetskoj stranici savezne zemlje Sjeverne Rajne i Vestfalije stoji informacija da su "53 centra za cijepljenje spremna i da će se otvoriti za korisnike" 8. veljače. Telefonske linije i online-stranica za prijavu su otvoreni prije dva dana - 25. siječnja.
Sve ovo se, podsjetimo, događa mjesec dana nakon što je službeno započela akcija cijepljenja u Njemačkoj. Shodno tome, svi se pitaju: što se čekalo ovih mjesec dana? Što se još uvijek čeka? Odgovor je jednostavan: cjepivo! U Njemačkoj jednostavno nema dovoljno cjepiva za sve koji bi se htjeli i morali cijepiti u ovoj prvoj fazi kada su na redu prioritetne, posebno rizične skupine.
Usporedbe radi: u Njemačkoj, koja ima preko 80 milijuna stanovnika, do sada je cijepljeno manje od dva milijuna (podaci koje je objavila njemačka javna televizija ZDF pozivajući se na podatke Instituta Roberta Kocha i OWID-a.). U Izraelu, zemlji s manje od 10 milijuna stanovnika, do sada je cijepljeno preko četiri milijuna ljudi! Na stranici njemačke vlade s informacijama za građane o cjepivu protiv koronavirusa stoji kako se računa da će se do ovoga ljeta svi građani koji to budu htjeli moći cijepiti. Malo je, međutim, onih koji nakon ovih prvih "trapavih" tjedana u to vjeruju.
I u Srbiji je, relativno gledano, cijepljeno više ljudi nego u Njemačkoj. U Ministarstvu zdravlja Srbije kažu da građani najveći interes pokazuju za rusko cjepivo "Sputnik V", ali poručuju građanima da uzmu ono koje trenutno stoji na raspolaganju - kinesko. Političku prašinu u regiji je podigla najava srpskog predsjednika Vučića da će na sjeveru Kosova početi kampanja cijepljenja - o kojoj kosovske vlasti, pak, ništa ne znaju.
Ali postavlja se pitanje: koliko ljudi će se uopće htjeti cijepiti? Točnije, koliko je onih koji će se odbiti cijepiti i kada dođu na red? Mnogima je ovo cjepivo razvijeno prebrzo i boje se nepoznatih nuspojava. Što lockdown dulje traje, ljudi su sve spremniji cijepiti se kako bi se život mogao ponovno normalizirati. U studenom prošle godine je, prema podacima Statiste, u Njemačkoj bilo 37 posto onih koji su se bili spremni cijepiti - u siječnju ih je 54 posto. Ali puno je "nevjernih Toma" još i među onima koji bi se trebali cijepiti prvi - među medicinskim osobljem.
