Božinović: Krenut ćemo s Covid putovnicama i prije EU

"Dobili smo 3963 sumnje na nuspojave cjepiva, najviše na Pfizer, onda je AstraZeneca pa Moderna pa Johnson&Johnson", rekao je Capak.

"Podaci koje smo čuli su optimistični i daju dobre pretpostavke za dobru sezonu. Povećavamo broj cijepljenih, premašili smo milijun utrošenih doza. Dosegnuli smo 34.2% cijepljenih odraslih osoba. Uz to smo postavili novi rekord dnevno utrošenih doza cjepiva, preko 57.000. To ukazuje na visok intenzitet cijepljenja, to je posljedica organizacije i zajedništva zdravstvenog sustava, ali i interesa građana. Hvala svima na tome. Moram reći da i kao ministar i kao liječnik želim tome dati svoj obol, tako da sam sutra u Rijeci... ali ne bildam svoj osobni imidž, nego zdravstveni proces cijepljenja. Taj proces ima utjecaj na sve nas. Jasno je da samo zajednički možemo to napraviti. Hvala svima koji na tome rade, ali želim i vlastitim primjerom pokazati da svatko od nas mora dati svoj doprinos u postizanju ciljeva. Imamo pad na tjednoj bazi od 36%, pada i broj hospitaliziranih", rekao je Beroš.

"No činjenica je i dalje da imamo 131 bolesnika na respiratoru, ljudi i dalje umiru i to nas upozorava na oprez. Sve je u našim rukama, pokažimo da možemo zajedno riješiti ovu epidemiju", zaključio je Beroš.

"I u klinici imamo popuštanje, pad se konačno vidi i u bolnicama i vidimo više otpuštenih nego primljenih i ljudi ne dolaze kao teško bolesni u bolnicu. No, i dalje moramo biti oprezni, ljudi imaju teške obostrae upale pluća gdje gotovo ne vidite zdravi dio pluća. Vidimo i tromboze, prije svega plućne tromboze koje mogu biti životno opasne. Važno je znati da ako bolesnici osjete bol u prsima, iskašljavanje krvi, da se jave liječniku da bi se utvrdilo što se događa odnosno imaju li trombozu", rekla je Markotić.

"Imamo nažalost i u bubrezima, u slezeni, ali i u reproduktivnim organima. Nerijetko se priča o tome da cjepivo može biti opasno za reproduktivno zdravlje, ali mi vidimo da covid može biti opasan po to. Trudnice koje obole imaju puno veću šansu da završe na respiratoru i s teškim oblikom bolesti", rekla je Markotić.

"Iznimno je važno da se sve veći broj ljudi cijepi, krajem ljeta će u istraživanja o cjepivima biti uključena i mala djeca, od 6 mjeseci do dvije godine, pa i trudnice pa očekujemo dokaze da se i mlađe osobe i rizične osobe mogu cijepiti", rekla je Markotić.

"Imamo rezultate, jedan je bio projekt poslovni event, bilo je 86 osoba koje su ušle jer su dobile dvije doze. Svi oni su negativni na PCR testu. Drugi pilot projekt je svadba na kojoj je 25 osoba ušlo kao cijepljenje s dvije doze, 27 preboljelih i 58 s negativnim testom. Oni su jučer testirani i nemamo nijedan pozitivan rezultat. Ovo nam pokazuje da se na takvim događanjima nije dogodila zaraza. Imamo već takve rezultate koji su objavljeni u svjetskoj literaturi, da se vidi kako ta mogućnost koju nam novi instrument, dakle cjepivo, preboljeli i testirani, omogućava da okupimo ljude na tragu starog normalnog. Ovo je dokaz da možemo na taj način, ako pustimo samo one koji su cijepljeni, preboljeli ili testirani, organizirati takve događaje, da smo blizu one stare normale", rekao je Capak.

"Hrvatska, kao što vidite, kao i druge članice EU, rade sve da se što prije vratimo u ono što bi trebalo biti normalno, ali da to bude organizirano na siguran način. Osim toga mi kao turistička zemlja imamo jak motiv da sva rješenja na razini EU, da čim prije budemo spremni za primjenu covid putovnice. Naš test je bio prvi u EU i prvi smo ga uspješno prošli među svim državama članicama. Mi smo spremni. Ovo što je jučer objavljeno, radi se o zakonodavnim aktima na razini EU, postignut je važan dogovor između parlamenta i EK. Ono što je bitno, te potvrde nisu ni putni dokumenti, to su potvrde koje za svaku osobu mogu na jedan vjerodostojan način posvjedočiti da je osoba ili cijepljena ili preboljela ili ima negativan test i to se onda putem QR koda može očitati na graničnim prijelazima. Od početka je jasno je da se osim za putovanja može koristiti ta potvrda i za širu primjenu, a to će ovisit o tome za što će se sve pojedina država članica svojim rješenjima opredijeliti. Odgovor je - da, ali u ovom trenutku ne možemo govoriti konkretno. Nastavit ćemo donositi odluke Stožera kad govorimo o mjerama ograničenja, ali ovo će biti pomoćno sredstvo kad govorimo o događajima za koje smo smatrali da će biti teško, da ih možemo pustiti uz predočenje tih potvrda. EU je krenula u tu potvrdu jer je postojao šarolik pristup, i kod nas je bilo pokušaja da se te potvrde krivotvore, nisu bile unificirane, sad je cijeli taj sustav unificiran kroz institucije država članica koje će imati isto digitalo rješenje da se zna tko u kojoj državi izrađuje QR i da se u njega ne sumnja neovisno u kojoj se članici građanin s tom potvrdom nalazi", rekao je Božinović.

"Dakle to je sredstvo kojim se olakšava prijelaz granica, ubrzava se i radi se na siguran način i tako da iza izdavanja tih potvrdi stoje i zdravstvene i druge vlasti države koje izdaju te potvrde. Što se tiče parlamenta, mislim da odluka ide 7. lipnja, ali to nas ne sprječava da što se tiče Hrvatske, možemo početi koristiti i ranije. Pred nama je tjedan u kojem ćemo promišljati o novim mjerama, znate da postojeće istječu 30.5., do tada ćemo vidjeti u kom smjeru ići dalje s popuštanjima, a onda postupno uvoditi i ova pomagala da bi bili u situacijama otvoriti djelatnosti za koje se možda i nismo nadali dok nam nije krenulo cijepljenje, a onda i ova tehnička rješenja", rekao je Božinović.

Uvođenje covid-putovnica od lipnja, jesu li osobe koje su primile drugu dozu automatski u tom sustavu? Što s onima koji se ne mogu cijepiti?
"To nije putni dokument nego dokument koji treba olakšati ljudima prelazak granice. Upravo da bi se cijeli taj proces odvijao na vjerodostojan način i da bi se spriječile gužve i sumnje u dokumente. Što se tiče ljudi koji se ne mogu cijepiti, dakako da oni neće trebati plaćati testiranja. Što se tiče svega ostalog, znate da je upravo i na tu temu su bili pregovori između europskog parlamenta i EK, postignut je dogovor da testovi budu po prihvatljivijoj cijeni i zato se EK obavezala izdvojiti 100 milijuna eura za plaćanje tih testova uz mogućnost još 100 milijuna eura", rekao je Božinović.