Britanija upozorava na Putinove ambicije na zapadnom Balkanu

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy prošlog je tjedna posjetio regiju kako bi potvrdio podršku Velike Britanije proširenju Europske unije na svih šest zemalja zapadnog Balkana – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. "S ratom u Europi i dugom rukom ruskog upletanja i ovdje, bilo bi krajnje neodgovorno ignorirati zapadni Balkan", rekao je Lammy za Politico.

Ruski interes: trajna nestabilnost

Prema Lammyevim riječima, Putinov cilj nije pomirba, već trajna nestabilnost i nemir. "U njegovom je interesu da regija ostane na rubu, da društva budu nemirna, a sukobi potaknuti kibernetičkim i hibridnim ratovanjem", rekao je.

Mnogi zapadni diplomati smatraju da bi Kremlj mogao iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske napetosti kako bi potaknuo nove sukobe i ojačao svoj utjecaj u dvorištu Europske unije.

Jedan britanski dužnosnik upozorio je da Balkan mora brzo krenuti naprijed, jer bi uskoro cijela pažnja Bruxellesa mogla biti zaokupljena ulaskom Ukrajine u EU. "Prozor prilike je vrlo uzak. Balkan više ne može sjediti na dvije stolice", rekao je.

Srbija: između EU i "mračnije vizije"

Iako Srbija od 2009. vodi pregovore o ulasku u EU, britanski ministar priznaje da postoje dvije vizije budućnosti te zemlje – jedna okrenuta Europi, a druga autoritarnija, s više kontrole, korupcije i bliskosti s Rusijom. Na ulicama Beograda te su podjele jasno vidljive.

Val masovnih studentskih prosvjeda, koji traju još od studenog prošle godine kada je u urušavanju nadstrešnice na kolodvoru u Novom Sadu poginulo 16 ljudi, svakodnevno blokira prometnice. Prosvjedi su se proširili i na protivljenje planiranom luksuznom kompleksu Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, na mjestu bivšeg ministarstva obrane koje je NATO bombardirao 1999.

U prosvjedima se ne vijore zastave EU, a mnogi studenti Bruxelles doživljavaju kao suučesnika korupcije protiv koje se bore. "Paralelno se pregovara s Vučićem o članstvu i pokušava mu se pristupiti zbog srpskog litija", kažu organizatori, ističući licemjerje europske politike.

Srbija ne priznaje neovisnost Kosova, odbija uvesti sankcije Rusiji i nastavlja produbljivati vojne i gospodarske odnose s Moskvom i Pekingom. "Paradoks ovdje živi punim plućima", rekao je Lammy koji kaže da Putin želi zapadni Balkan kao "sljedeće igralište".

Kosovo: Britanci dočekani kao saveznici

U Prištini, glavnom gradu Kosova, britanska delegacija dočekana je s velikim simpatijama. Kosovska predsjednica Vjosa Osmani, energična političarka iz "milenijske generacije", rekla je da je odnos sa Srbijom u "kritičnoj fazi". Nazvala je Beograd "hegemonističkim susjedom" i upozorila da prijetnja novim ratom nije isključena.

Kosovo je za brojne napade i incidente, uključujući opsadu srpskog manastira u selu Banjska i sabotaže infrastrukture, izravno optužilo Srbiju. Vučić to poriče i tvrdi da se incidenti koriste kao izgovor za represiju nad Srbima na Kosovu. Osmani, pak, tvrdi da Beograd sve više surađuje s Rusijom, Kinom i Iranom, što naziva "trokutom zla".

Predsjednica Kosova zatražila je bilateralni sigurnosni sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom i najavila spremnost Kosova da sudjeluje u mirovnoj misiji koju Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska žele organizirati za Ukrajinu – ako Britanci potpišu sporazum koji predlaže.

BiH: Dodik kao remetilački faktor

U Bosni i Hercegovini, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik suočen je s pravomoćnom presudom zbog nepoštivanja odluka međunarodnog visokog predstavnika. Umjesto da bude uhićen, Dodik se slobodno kreće, nedavno je bio u Beogradu s Vučićem, a potom u Moskvi s Putinom.

Iako su mu SAD i Velika Britanija već uvele sankcije, britanska političarka Arminka Helić traži oštrije mjere. "Ovo nije brz rez nego spora infekcija", kaže Helić, koja je i sama izbjegla iz BiH tijekom rata.

Upozorava da je Zapad previše pasivan prema ruskom širenju utjecaja na Balkanu, koje se provodi kroz crkvu, medije, dezinformacije i političke saveze.

"Probudit ćemo se kad bude kasno"

Helena Ivanov iz britanskog think-tanka Henry Jackson Society smatra da bi Zapad ponovno mogao zakasniti, kao što je zakasnio 1990-ih. "U pitanju nije rat, ali bi se mogli probuditi u trenutku kad su ruski i kineski utjecaji već duboko ukorijenjeni i tada će biti prekasno", rekla je.

Zajednički zaključak britanskih i kosovskih dužnosnika, kao i političkih analitičara, jest jasan: ako EU i šira međunarodna zajednica ne djeluju brzo i odlučno, Putin bi mogao pretvoriti Balkan u novu zonu sukoba i nestabilnosti, baš kao što je to učinio u Ukrajini.