Capak: Kreće cijepljenje cjepivom AstraZenece, cijepit ćemo i starije

Vera Katalinić Janković govori o aktualnim podacima vezano uz novozaražene i hospitalizirane.

“Jučer je u bolnicu zaprimljeno sto osoba, otpušteno ih je 87. Na respiratoru je 108 osoba. Prosječna dob preminulih je 77 osoba, a jučer je preminulo 16 osoba. Najmlađa osoba ima 54 godine, imala je malignu bolest”, kazala je.

Cijepljeno je nešto više od 59 tisuća osoba. Preko 30.000 osoba je primilo i drugu dozu.

“Imamo 549 novooboljela. Prije tjedan dana imali smo 561 novooboljelog, tjedan dana prije imali smo 643 novoboljela. U prvih pet dana ovog tjedna smo imali 2276 novooboljelih, prosječno 455. Prošli tjedan smo u pet dana imali 2619 novooboljelih, prosječno 523 dnevno. U ovom tjednu imamo 13.1 posto manje nego prošli tjedan”, rekao je.

“Trenutna incidencija – prosjek je 164.7. Najvišu, 265,2 ima Sisačko-moslavačka. 46.9 je najniža, u Istri. U EU smo na šestom mjestu, u boljem položaju je pet zemalja. Najvišu ima Portugal. 8.7 posto je prosječni udio pozitivnih u testiranjima u zadnjih tjedan dana”, kazao je Capak.

Komentirao je i dolazak AstraZenecinog cjepiva.

“Dopustite da kažem nešto o tome što sutra dolazi prva tranša AstraZenece. U tijeku veljače bi nam trebalo biti dostupno 154.000 doza AstraZenece. Već u nedjelju ga šaljemo zavodima, cijepljenje počinje idući tjedan. Vaćno je kazati da je Europska agencija za lijekeve registriralo ovo cjepivo u osoba straijih od 18 godina. U studijima koje su provedene djelotvornost je 60 posto u sprečavanju bolesti”, rekao je Capak.

Kaže kako je djelotvornost AstraZenecinog cjepiva kod starijih istao kao i kod mladih. Dodao je da svi koji su cijepljeni, ako su razvili bolest, nisu imali teške simptome.

“Mi nemamo donijeti neku drugu preporuku koja bi se razlikovala od Europske agencije za lijekove. Neke od zemalja EU su donijeli preporuku da se ne cijepe osobe starije od 65 godina, mi smatramo da za to nema razloga”, rekao je Capak.

Druga doza AstraZenece se, kaže Capak, može očekivati nakon četiri do dvanaest tjedana.

“”Mi ćemo dati preporuku da se cijepi osam do 12 tjedana nakon prve doze. Logistički je ovo cjepivo puno manje komplicirano, čuva se u frižideru”, objasnio je.

Markotić je najavila dobre vijesti što se tiče liječenja oboljelih od covida.

“Ima jedna dobra vijest što se tiče liječenja. Cjepiva još nema, svi to znamo, dobro je došla svaka spoznaja koja može pomoći. Više puta ste pitali za plazmu osoba koje su preboljele. Bilo je više studija do siječnja, to su bile opservacijske studije, malo je bilo randomiziranih studija. Sad polovicom siječnja je izašla važna studija, bila je usmjerena na najrizičnije skupine, to su stariji od 65 godina”, rekla je Markotić.

Plazma, kaže Markotić, pomaže u liječenju.

“Zaključilo se da plazmu treba dati unutar prva 72 sata, dok se virus još umnožava u cirkulaciji. Treba je dati dok nije razvijen teži oblik bolesti”, objašnjava Markotić.

“Zaključak je da se kod starijih od 65 godina unutar 72 sata mogla imati učinak primjena plazme”, kaže.

Dodaje da nije ispitano na mlađim bolesnicima. No, isto se sugerira da bi se mogla davati plazma ukoliko su rizična skupina. Hrvatska nema dovoljno plazmi. Primijetili smo da bi trebalo primijeniti prije dok se bolest nije razvila. Primjetilo se da davanje plazme nije izazvalo alergijske reakcije”, rekla je Markotić.

“Pada broj novozaraženih, stabilizirao se i broj preminulih. Jutros smo vidjeli da je nešto više zaraženih u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To smo odmah iskomuncirali, oni su imali jučer problema tehničkih pa su brojke unijeli danas”, rekao je Beroš.

“Brojke padaju, ali to ne smije biti razlog za opuštanje. Utakmica je u tijeku, svaki potez može biti bitan za krajnji ishod. Mjere su tu da učvrste rezultate”, kaže.

Kršenje mjera, tvrdi Beroš nije dobrodošlo jer će prolongirati popuštanje.

“Ne smijemo olako pustiti ovu prednost, do nje smo teško došli”, kazao je Beroš i još jednom apelirao na poštivanje mjera.

“Nema podataka da tamo vladaju novi sojevi, potvrđen je jedan mutirani slučaj. No, za sada nije razlog održavanja većeg broja bolesnih novi soj. Nadamo se da neće ni biti. Zbog čega je to tako, to ni Slovenci nemaju odgovor. Problem je što nemamo odgovor na masu stvari, i nakon godinu dana nas ovaj virus iznenadi. Cijeli niz parametara utječe. Oni osobno misle da se jedan dio ljudi ne pridržava mjera”, kaže Markotić.

“Nadam se da će uskoro te brojke i u Sloveniji početi padati”, dodala je Markotić.

Što se tiče reinfekcija, kaže da su to kolege primijetili.

“Nije mi rečeno da su to bili teži oblici. Nemamo relevantne podatke da ih analiziramo. To će trebati vidjeti jesu li to zaista reinfekcije, jesu li ti ljudi imali simptome. Ili su imali samo pozitivan nalaz u nosu”, kaže Markotić. Dodaje da tu više parametara treba analizirati da bi se definirala mogućnost reinfekcije.

“Čim budemo imali neke podatke iz naših analiza, rado ćemo to priopćiti”, dodaje.

Capak je upitan o tome kako će biti distribuirano AstraZenecino cjepivo.

“Sve županije će dobiti dio cjepiva, svi su na spisku, imamo brojke ali to nije potrebno. Cijepit će se tko prvi otvori ambulantu, a ordinacije obiteljske medicine u nekim županijama već cijepe. Neke županije ima manje djelatnika i ljudi u domovima pa su već prešle u drugu fazu. A neke su još u prvom prioritetu, na primjer u Zagrebu je puno zdravstvenih djelatnika i ljudi u domovima, tu je još prva faza. To je određeno brojevima ljudi u prvoj skupini. Čim se završi prva, ide se na drugu”, rekao je Capak.

Božinović je upitan o stanju na granici sa Slovenijom. Upitan je i o raciji u restoranu u Zagrebu te o slučaju Željka Keruma.

“Što se tiče pitanja o Sloveniji, treba još jednom ukazati koliko smo svi povezani. Svatko tko misli da se nacionalnim mjerama može naći rješenje, taj je daleko od rješenja. Države, jasno, imaju nacionalne ovlasti, ali to onda uvijek ima reperkusije kao po nekom domino efektu i na druge zemlje. Ovo za Sloveniju, koliko ja razumijem, je posljedica pooštravanja režima ulaska u Austriju. Austrija je do sada povlaštenim prekograničnim radnicima uvela da jednom tjedno moraju predočiti negativan test. Onda to rađa sličnu reakciju druge zemlje. Ja se nisam čuo sada, ali sam u kontaktu sa slovenskim kolegom, oni su imali neku ideju oko propuštanja slovenskih građana bez testa u Hrvatsku. Pogotovo onih koji rade ili imaju nekretnine. Oni su tim pitanjem prema nama izašli u trenutku kad su njihove dvije ključne regije ušle u crnu zonu. Stalno smo u kontaktu, ali ako imamo veliki problem, a Slovenija ga je tako označila u dvije susjedne regije, mi to moramo uzeti u obzir”, rekao je Božinović.

Božinović je dodao da se trebamo pripremiti za novu sezonu. Govorio je o zonama u EU.

“Prosjek pozitivnih u zadnjih tjedan dana nam je 8 posto. Mi smo u crvenom po dva kriterija. Kao i većina Europe. Međutim, ta činjenica sve zemlje tjera da svatko iz svojih razloga što prije dođe do smanjenja. Mi smo zeleni tek kad budemo imali manje od 25 incidenciju i manje od četiri posto pozitivnih testova. Zašto sam to povezao s turizmom? Uzmimo prošlu godinu, nisu bila razrađena pravila, vidjeli smo kako je to zavšrilo. Mi više manje znamo što nam treba za sigurnu turističku sezonu. To ukazuje na važnost daljnjeg spuštanja ovih brojeva. Zato mi govorimo da moramo nastaviti ovim putem, naš pad je značajan bio prije dva tjedna, on i sad postoji, ali je manji”, kaže Božinović.

“Ja ne kažem da je to jedini kriterij, ali to moramo imati u vidu kad promišljamo što se radi i kako se treba pristupiti borbi. Mi jesmo zadovoljni s trendom pada, mi, naravno, govorimo sve ove dane što se sve može napraviti. Ali ne smijemo izgubiti iz vida ovu širu sliku”, reko je Božinović.

“Hrvatska nije mnogoljudna država koja se može, kad govorimo o turizmu, a znamo koliko nam znači, mi se ne možemo osloniti na domaće goste tijekom sezone. Neke druge zemlje si to mogu priuštiti. Dapače. Siguran sam da će ih u ovakvoj situaciji poticati da ne putuju vani nego godišnje provedu u svojoj zemlji. Taj trend se i lani mogao prepoznati, a mi ga moramo anticipirati, da je to moguće. Pogotovo kad nas je sve malo iznenadila ova situacija s dostavom cjepiva, ovo usporavanje”, kaže.

“To su uobičajena postupanja. Policija je u Zagrebu imala dojavu, kad se to dobije organizira se da se provodi zakon i djeluje, uključujući i ovaj dio prema javnosti, preventivno u smislu da svi budu svjesni. Naravno da policija nije otkrila sva ta kršenja. Međutim, kad ima kvalitetnu dojavu i kad se po njoj djeluje, onda su i rezultati više nego očiti”, kaže.

Govorio je i o Kerumovom tulumu na kojem su bili suci.

“Kao ministar vam ne mogu dati odgovor koji bi vas zadovoljio. Meni je bitno da policija radi, vidio sam priopćenje Vrhovnog suda. S obzirom da sam na čelu sustava u kojem je temeljna snaga policija, koja provodi izvide, ja ne mogu davati izjave koje bi se sutra mogle protumačiti kao utjecaj na rad policije”, kaže Božinović.