Capak: Na stolu je mjera samoizolacije za dolaske iz BiH i Srbije

Unatoč povećanom broju zaraženih u Hrvatskoj, neće biti nove karantene.

- Nećemo karantenizirati, zabranjivati. Ići ćemo na preporuke i gdje je potrebno segmentarno zatvarati. Za sada bi to moglo biti npr. u trgovinama da će biti obavezne maske, kao i na sastancima u malim prostorima gdje ljudi moraju biti duže od 15 minuta. Ali mi se moramo pripremiti za jesen, najvjerojatnije je da ćemo na jesen imati koronu i morat ćemo organizirati sve aktivnosti uz koronu. Djeca u školi će trebati imati mjere, na fakultetima, na poslu, svugdje gdje u manjem postoru boravi veći broj ljudi. Preporuka o korištenju maski će biti dovoljna, to za sada mislimo, kaže Capak.

Na pitanje što će biti ključno da bi došlo do postroženja mjera, Capak kaže da vjeruje da će se brojke uskoro spustiti na prihvatljivu razinu, no cirkulacija virusa teško će prestati.

- S prihvatljivom razinom ćemo se moći epidemiološki boriti do jeseni, kada nas prema stručnjacima čeka puno gora situacija nego sada. Naravno da, ako primijetimo da iz nekog područja imamo izvor zaraze, kao što smo zatvorili granice s BiH i Srbijom, tako ćemo i tada segmentalno zatvoriti to područje iz kojeg dolazi povećani broj oboljelih.

Kada je riječ o granicama, Capak je najavio skori razgovor s kolegama iz Slovenije.

- Pokušat ću organizirati sastanak sa ljubljanskim Zavodom za javno zdravstvo. To će biti danas ili sutra. Htjeli bismo razmijeniti informacije o epidemiološkoj situaciji i o tome što se misli poduzeti. I da se dogovorimo, jer Slovenija je put putem kojeg većina turista dolazi, turisti imaju nekretnine, brodove itd. u Hrvatskoj. Moramo se dogovoriti kako prelazak granice organizirati. Epidemija bukti u drugim zemljama, ima oko 300 slučajeva dnevno u Srbiji, u BiH je skočio broj na preko 400 i razmatra se mogućnost samoizolacije za građane koji dolaze iz tih zemalja. Odluku nismo još donijeli, ali ona je na stolu. Mi upozoravamo građane da ne idu u šopinge tamo jer je jeftinije, ali dakako da to nije slobodna granica nego se treba prijaviti na Enter Croatia i granična policija razmatra razlog ulaska u RH. Ako je on opravdan, onda se ti građani puštaju, a ako nema razloga, onda ne. Više od 50 % ljudi koji dođu na granicu se vraća nazad. Samoizolacija je samo korak iznad toga, objasnio je Capak.

Kada je riječ o turistima, situacija je za sada povoljna.

- Imali smo svega nekoliko osoba koje su već došle zaražene u RH a nisu se tu zarazile, što je jako važno radi promidžbe. Imamo prilično povoljnu situaciju. Što se tiče pripremljenosti zdravstvenog sustava za oboljele turiste, on je prilagođen zimskom vremenu u tim područjima, pa smo donijeli posebne preporuke kojima se povećava broj turističkih ambulanti i da se lokalne turističke zajednice i županijski civilni stožeri pripreme za eventualnu potrebu izolacije u nekim objektima za koje se oni lokalno dogovore.

Capak je dodao da nema velike opasnosti za prijenos virusa prilikom kupanja u moru, no na kopnu je potrebna fizička distanca od dva metra.

Capak je odgovarao i na pitanja slušatelja. Jedna slušateljica je bila zabrinuta podatkom da na jednog zaraženog postoji 30 osoba kod kojih bolest nije otkrivena.

- Postoje brojne studije seroprevalencije antitijela na koronavirus koje pokazuju koliko ljudi je došlo u kontakt s njim. Jedna takva je upravo završena i na idućoj presici stožera ćemo o tome govoriti. Mogu reći da je 2-3% prisustvo tih antitijela kod nas, što znači da na svakog oboljelog dolazi oko 30 osoba koje su bile u kontaktu s virusom ali nisu imale simptome niti su širile virus jer bi epidemiološke istrage došle do njih da su pozitivni. Poznato je da bolesni od koronavirusa dolaze u kontakt sa zdravstvenim djelatnicima, a ovisno o tipu kontakta, ista prostorija ili pregled s aerosolom, se ti ljudi mogu zaštititi. Može se tako štititi i bilo tko drugi. Ako se drži propisanih mjera, teško da će se infekcija tako prenijeti.

Jedan je slušatelj kritizirao karantenu za zdrave ljude i rekao da bi u karanteni trebale biti samo rizične skupine i oboljeli. Zanimalo ga je i ne uništavamo li takvim zatvaranjem svoj imunitet, čime smo još izloženiji virusima.

- Upravo suprotno od toga: karantena je za zdrave, a ne za bolesne. Bolesne stavljamo u bolnicu, u izolaciju, to je jedna od epidemioloških mjera. A karantena je nešto još iz vremena Dubrovnika i Venecije za zdrave ljude i oni trebaju boraviti najdužu poznatu inkubaciju, a ako netko oboli, onda se karantena opet produžava za najdužu inkubaciju. To je još 1386. godine u Dubrovniku postavljeno. To su bili zdravi ljudi i 40 dana su boravili u karanteni da budu sigurni da netko neće oboljeti. Nije točno da virusi nisu nikoga ubili. U 13. stoljeću je u Europi harala kuga koja je došla iz Indije. Trajala je 7 godina i ubila je 50 milijuna ljudi. To je bilo oko pola stanovništva Europe. To je bakterija, a ne virus, ali u povijesti se često događalo da su ljudi bili desetkovani virusima. Indijanci su bili desetkovani dolaskom konkviskadora koji su donijeli viruse s kojima se oni nikad nisu susreli. Svaki dolazak novog virusa treba shvatiti ozbiljno. Ovaj ubija manje od pet posto ukupno oboljelih, ali ako ste vi u tih pet posto onda je vama 100 posto da ćete umrijeti. Ako mislite da je neopasna bolest, pozivam vas da volontirate u bolnici na njezi onih koji su bolesni i šire virus, pa ako mislite da je to ništa, pozivam vas da probate, poručio je Capak.

Još je jedan slušatelj konstatirao da je smrtnost mala, i to 0,2 % a ne blizu 5% te upitao zašto se radi panika ako se koronavirus ponaša kao i gripa. Ustvrdio je da Capak ne želi priznati da je u pet mjeseci ove godine umrlo ukupno manje ljudi nego prošlih godina.

- Zašto mislite da to neću reći kad su ta istraživanja napravili moji ljudi? Mi smo komunicirali da je smrtnost ove godine nešto niža nego prije. 2017. smo imali smrtnost veću nego prosjek za 10 godina, što se tumači zimskim virusima u koje spada i gripa, i uvijek je smrtnost u 1. i 2. mjesecu veća nego u drugim mjescima. Ljudi na hladnoći češće umiru i od infarkta i drugih bolesti. Molim gospodina da se osvrne oko sebe. Nisu HZJZ i stožer izmislili koronavirus i opasnost nego su sve zemlje i EU i svijeta uvele neke mjere kojima kontroliraju ovo. Oni koji su mislili da će olako s time, vrlo brzo su odustali od toga. Čak i Ujedinjeno Kraljevstvo je kasnije uvelo stroge mjere, i Amerika... Švedska isto ima neke mjere, radi se od kuće, zatvorili su neke rizične industrije. Kod njih ljudi imaju povjerenje u institucije i Vladu . Pogledajte broj oboljelih i mrtvih u Švedskoj. Kad bismo mi imali toliko umrlih, Beroš, Božinović i ja bismo visili na prvom drvetu, to vam garantiram. Pogledajte pritisak javnosti da se broj oboljelih i umrlih smanjuje i drži pod kontrolom. Postoje velike razlike u kulturi i načinu borbe protiv infekcije između Švedske i Hrvatske, kaže Capak.