Ćorić osobno deblokirao projekt iz afere vjetroelektrane

Dobrović je osim toga naglašavao da su rješenje koje je on potpisao donijele stručne službe ministarstva, a da su protiv tog rješenja bili – investitori. Ako je Slaven Dobrović u pravu, Tomislav Ćorić je poništavanjem njegova rješenja zapravo poništio i rad stručnih službi vlastita ministarstva i pogodovao investitoru u projektu Krš Pađene, tajkunu iz BiH, Milenku Radiću.

A to je izuzetno važan detalj jer je cijela grupacija HDZ-ovih dužnosnika predvođena Josipom Rimac, donedavno tajnicom u Ministarstvu uprave, pod istragom zbog sumnje da su primali mito zato da bi projekt vjetroelektrane Krš-Pađene, u vlasništvu tvrtke C.E.M.P. (čiji je vlasnik tajkun Milenko Radić) – prošao glatko kroz administrativne zapreke i da bi došao do subvencionirane cijene električne energije koja je jamčila astronomske zarade.

Rimac je, sudeći prema podacima koji cure iz istrage, rukovodila operacijom sređivanja potrebne dokumentacije kroz nekoliko ministarstava i institucija, a Ministarstvo zaštite okoliša i energetike se ne spominje. Tamo je investitor, po svemu sudeći, dobio odmah sve što je trebao.

No, na vrlo konkretan upit Net.hr-a upućen ministru Ćoriću – zašto je on poništio rješenje kojim se tražila nova procjena utjecaja na okoliš vjetroelektrane Krš Pađene stigao je odgovor u kojem se opisuje procedura procjene okoliša.

“Postupci vezani uz procjenu utjecaja na okoliš i prirodu, odnosno uz zaštitu okoliša su transparentni postupci s obzirom na to da se informacije o svakom zahtjevu i nositelju zahvata, kao i cjelokupna dokumentacija (stručne podloge-Studije utjecaja na okoliš, Elaborati zaštite okoliša i ostalo) objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U svakom je postupku omogućeno sudjelovanje cjelokupne javnosti sukladno Aarhuškoj konvenciji te se svako Rješenje objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva. U posljednjih 15 godina u Republici Hrvatskoj je provedeno više od 70 postupaka procjene utjecaja na okoliš za zahvate vjetroelektrana. Od toga je 19 zahtjeva odbijeno, djelomično zbog nepotpune dokumentacije, a djelomično jer su planirani zahvati na potencijalnim lokacijama bili neprihvatljivi za okoliš i ekološku mrežu”, navedeno je u odgovoru koji je stigao na upit o slučaju vjetroelektrane Krš Pađene.

“Vezano za izmjene zahvata za vjetroelektrane, Ministarstvo je provelo 14 postupaka ocjene o potrebi procjene (tzv. screening) za sve veće izmjene zahvata bilo da se radi o promjeni snage vjetroagregata, izmjeni broja vjetroagregata i drugo. Tako su za VE Krš Pađene provedena tri postupka: Procjena utjecaja na okoliš (2006.) te dva postupka screeninga (2009. i 2017.). Razlozi poništavanja rješenja koje spominje gospodin Slaven Dobrović su rezultat navedenih činjenica, kao i postojeće sudske prakse kojom je utvrđeno ukoliko je zahvat sa 55 vjetroagregata bio prihvatljiv za okoliš (PUO 2007.) te ako je povećanje broja vjetroagregata sa 55 na 71 bilo prihvatljivo za okoliš (OPUO 2009.) da ne postoje dokazi da bi smanjenje broja vjetroagregata sa 71 na 48 (OPUO 2017) trebalo rezultirati drugačije nego što je to bio slučaj u ranijim postupcima”, obrazloženi su nešto konkretnije razlozi poništenja rješenja koje je donijelo Ministarstvo predvođeno Slavenom Dobrovićem.

No, ministar Tomislav Ćorić nije objasnio kako je bilo moguće da stručne službe istog ministarstva, pod dva različita ministra, donesu tako oprečne odluke? Također, vidljivo je da u rješenju koje potpisuje Ćorić izostaju potpisi stručnjaka – što je bila praksa u ranijim rješenjima. Drugim riječima, stručnjaci su odbili potpisati dramatičnu promjenu stava.

U odgovoru ministra Ćorića naglašava se da on smatra kako je odluka Ministarstva potvrđena i putem dvije presude, na Upravnom sudu u Splitu te u žalbenom postupku Visokog upravnog suda, pravomoćnom presudom. Radilo se o sudskim procesima koje je protiv Ministarstva vodila ekološka udruga Zelena akcija upravo zbog poništenja rješenja, odnosno, izostanka procjene utjecaja na okoliš sporne vjetroelektrane.

Ministar Ćorić je poručio da smatra kako je “iz svega navedenog više nego jasno i razvidno postojanje kontinuiteta u postupcima i odlukama stručnih službi Ministarstva”, no posve se oglušio na dva važna pitanja koja mu je postavio Net.hr. Prvo, jesu li mu se obraćali investitori iz vjetroelektrane Krš Pađene, pismeno ili na bilo koji drugi način, uoči donošena drugačijeg rješenja? Drugo, je li on osobno imao sastanke s predstavnicima investitora od kada je postao ministar?