Dalekosežne odluke na samitu NATO-a

Čelnici 30 država članica usvojili su novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem su definirani sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava.

Rusija je definirana kao “najveća i izravna prijetnja sigurnosti saveznika i za mir i sigurnost euro-atlantskog područja”.

U Strateškom konceptu prvi put se kao izazov spominje Kina.

“Suočavamo se sa sustavnom konkurencijom onih, uključujući Narodnu Republiku Kinu, koji predstavljaju izazov za naše interese, sigurnost i vrijednosti i pokušavaju potkopati međunarodni poredak utemeljen na pravilima”, kaže se u zajedničkoj deklaraciji čelnika država članica NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je na konferenciji za novinare da Kina nije neprijatelj ali da predstavlja ozbiljan izazov.

“Kina znatno povećava svoje snage, uključujući nuklearno oružje, maltretira svoje susjede, uključujući Tajvan", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Kao izazovi navedeni su i klimatske promjene te nestabilnost izvan NATO-ovih granica koje pridonose neregularnim migracijama i trgovini ljudima, pogotovo na jugu.

“Sukob, krhkost i nestabilnost u Africi i na Bliskom istoku izravno utječu na našu sigurnost i sigurnost naših partnera”, kaže se u dokumentu.

Čelnici NATO-a najavili su da će pomoći u modernizaciji ukrajinskih oružanih snaga koje herojski brane zemlju.

Donesena je odluka o povećanju broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000, koji mogu biti brzo raspoređeni na istočnom krilu Saveza.

Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će Sjedinjene Države promijeniti i pojačati postav svojih snaga u Europi u skladu s prijetnjama koje dolaze iz Rusije i istaknuo da je NATO potrebniji nego ikad.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države od početka godine poslale dodatnih 20 tisuća vojnika u Europu.

Najavio je da će SAD povećati broj razarača u Španjolskoj s četiri na šest, da će uspostaviti stalno zapovjedništvo za 5. armijski korpus u Poljskoj, rasporediti dodatnu rotacijsku brigadu u Rumunjskoj, rasporediti dvije dodatne eskadrile F35 u Velikoj Britaniji, pojačati rotacijske postrojbe u baltičkim državama, te rasporediti dodatne snage protuzračne obrane u Njemačkoj i Italiji.

Članice NATO-a potvrdile su da Ukrajina može računati na njihovu potporu “kolikogod to bude trebalo".

Nakon otklanjanja turske blokade, NATO je pozvao Švedsku i Finsku u članstvo. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je kao jedan od razloga za napad na Ukrajinu, navodio i želju NATO-a za širenje i na tu zemlju, sada je dobio NATO na granici dugoj d 1400 kilometara, koju dijeli s Finskom.

Ruska invazija na Ukrajinu nagnala je Finsku i Švedsku da odustanu od neutralnosti i zatraže članstvo u NATO-u. S njihovim ulaskom Baltičko more postaje NATO-ovo more i snažno uporište.

Nakon ulaska Švedske i Finske samo će četiri članice EU-a biti izvan NATO-a - Irska, Austrija, Malta i Cipar.

Čelnici NATO-a u zajedničkoj deklaraciji navode da će, “uzimaju u obzir dosad nezabilježenu razinu suradnje s Europskom unijom”, nastaviti jačati strateško partnerstvo u “duhu pune uzajamne otvorenosti, transparentnosti, komplementarnosti i uz poštovanje različitih mandata dviju organizaciju, njihovu autonomiju u donošenju odluka".

“Naša zajednička odlučnost u odgovoru na ruski rat protiv Ukrajine ističe snagu ovog jedinstvenog i ključnog partnerstva”, navodi se u deklaraciji.

U svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Europi, čelnici NATO-a dogovorili su nove mjere za jačanje prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Moldaviju.

“Radit ćemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju njihove političke neovisnosti”, kaže se u zajedničkoj deklaraciji. Također ćemo pojačati našu podršku u izgradnji kapaciteta partnerima s juga.