Der Spiegel: Korona bi mogla postati tek dosadna dječja bolest

Riječ je o uredničkom komentaru.

“Pošast je do sada koštala života najmanje dva milijuna ljudi. Umiranje se nastavlja unatoč tome što je znanstvenicima uspjelo razviti cjepiva u senzacionalno kratkom vremenu. Do početka travnja, procjenjuje renomirani ‘Institute of Health Metrics and Evaluation’ Sveučilišta u Washingtonu, umrijet će još 900.000 ljudi”, tako započinje pregled stanja Marco Evers, urednik i novinar s više od četvrt stoljeća praćenja znanosti, prenosi N1.

“Bliska budućnost, bez sumnje, izgleda još mračnije”, nastavlja Evers, “ali su izgledi za narednu godinu iznenađujuće dobri. Američki znanstvenici argumentiraju u časopisu za znanost ‘Science’ da covid-19 neće postati ‘nova kuga’ koja bi harala narednih stoljeća.”

“Upravo suprotno, čim čovječanstvo stekne imunitet na virus, bilo tako što će milijarde ljudi svladati bolest ili, još bolje, kao posljedicu masovnog cijepljenja, zastrašujuća zaraza će se pretvoriti u bitno manje dramatičnu dječju bolest”, prenosi Evers prognoze znanstvene zajednice.

Evers navodi da bi u tom slučaju SARS-CoV-2, isto kao i mnoštvo drugih koronavirusa, mogao oslabiti do razine običnih prehlada koji u primjerice vrtićima dovode do pukog curenja nosa. On prenosi stavove infektologinje Jennie Lavine sa Sveučilišta Emory u Atlanti da će kraj pošasti koja odnosi milijune ljudskih života, doći tako što će ljudski imunološki sustav vremenom naučiti kako da izgradi cjeloživotni djelomični imunitet na virus – za razliku od ostalih koronavirusa.

Evers pritom cilja na to da su, barem kad je riječ o ranijim sojevima virusa, djeca svladavala SARS-CoV-2 uglavnom bez simptoma i vrlo rijetko s ozbiljnim komplikacijama.

Evers, međutim, na kraju teksta s dugoročno dobrim vijestima upozorava na jednu vrlo nezgodnu znanstvenu prognozu, na koju se posljednjih godina upozorava, a koja bi se lako mogla ispostaviti i kao činjenica:

“Ako se gleda još dalje u budućnost, ne može se izbjeći sljedeća spoznaja: Covid-19 nije niti prva niti posljednja pandemija. Sljedeća bi mogla biti puno gora.”

Riječ je o znanstvenim spoznajama iz 21. stoljeća nakon izbijanja epidemija ebole u prvom redu, ali i još nekih zaraznih bolesti, koje je čovječanstvo uspijevalo spriječiti da se razviju do razmjera pandemije. Općeniti je stav da epidemiologija i medicina iz tih slučajeva, kao i pandemije covida-19, mogu prikupiti dovoljno znanja za spriječiti najgore scenarije budućih pandemija.