Kad se Hrvatska prošle jeseni počela sučavati sa skokovitim rastom novih slučajeva zaraze koronavirusom, Đikić je bio prilično oštar u kritikama Stožera i aktualne vlasti za koje je smatrao da ozbiljno kasne s donošenjem oštrijih protuepidemijskih mjera.
– Epidemiološke mjere su djelotvorne i to je nepobitno dokazano u brojnim zemljama. No, dva su važna faktora koja određuju učinkovitost mjera: prvi je pravodobnost uvođenja mjera, a drugi pridržavanje građana lokalno prilagođenim mjerama. Važno je odgovarajućim mjerama preduhitriti početni val pritajenog širenja virusa u lokalnoj populaciji, a to se može postići pravilnim testiranjem i lociranjem grupe u kojoj se virus najviše širi. Rekao bih da presudan utjecaj na osiguranje adekvatnog odgovora širenju pandemije ima dobra organiziranost države, koja uključuje odgovornost vlasti te povjerenje građana, tj. njihovu motiviranost za participiraju u provođenju mjera koje su na snazi, kaže Đikić za Novi list.
No, čini se da brojnim zemljama EU-a, uključujući i Njemačku, nije posve jasno koju strategiju treba odabrati, odnosno treba li uvoditi zatvaranje ili ne?
– Različite zemlje uvode različite mjere koje s vremenom mijenjaju, ali nedvojbeno su pravovremene i pravilne mjere ključ uspjeha u borbi protiv pandemije. Odličan primjer brzog i učinkovitog postizanja kontrole širenja virusa je Irska. Nakon popuštanja mjera tijekom Božića došlo je do izrazito snažnog širenja virusa, što je u to vrijeme bio najveći porast u svijetu, no upravo pravilnim mjerama, Irci su unutar mjesec dana uspjeli potpuno preuzeti kontrolu nad pandemijom. Situacija u Njemačkoj je ponešto drukčija – mjere koje su donesene u listopadu imale su svoj učinak na sprečavanje većeg širenja virusa, no nisu nikada polučile takav brz i djelotvoran rezultat kao u Irskoj. Objašnjenje za to moguće je naći u nekoliko razloga, poput migracija, transporta i povezanosti sa susjednim zemljama, a u zadnje vrijeme situaciju je ozbiljno pogoršao rani dolazak i brzo širenje opasne B.1.7.7 britanske varijante. No, Njemačka se ipak ubraja u najuspješnije zemlje Europe u borbi protiv ove pandemije, posebno ukoliko se gleda broj umrlih na 100.000 stanovnika od početka pandemije do danas.
Kako izgledaju vaše prognoze za ostatak druge pandemijske godine?
– Uspijemo li pokrenuti proces cijepljenja punim kapacitetima, vjerujem da ćemo do kraja ljeta preuzeti kontrolu nad ovom pandemijom u Hrvatskoj. Virus će i dalje biti među nama jer ga se nećemo tako brzo riješiti, no kontrola širenja i utjecaj na smrtnost će velikim dijelom biti stavljeni pod kontrolu. To će nam početkom 2022. godine postupno vratiti život u normalni ritam koji uključuje slobodniji rad, školovanje, putovanja i društvene kontakte, ipak uz mjere opreza. To je optimističan pogled, pod pretpostavkom da uspijemo procijepiti više od 70 posto populacije u ovoj godini. Onaj pesimističan je da ćemo, zbog kašnjenja s cijepljenjem i širenja virusa, biti suočeni sa stvaranjem novih varijanti virusa, otpornijih na prirodno stvoreni i cijepljenjem inducirani imunitet te da će cijela pandemija trajati puno dulje. Upravo radi toga, brojni znanstvenici upozoravaju na faktor vremena koji bi unutar ove godine za naš uspjeh u borbi protiv ove pandemije mogao biti odlučujući.
Komentirali ste pokušaj njemačkog zatvaranja za Uskrs, ističući da je riječ o prekratkom razdoblju koje ne bi polučilo nikakve rezultate. Kako bi se prema vašem mišljenju pravilno pripremale i tempirale protuepidemijske mjere u ovom trećem valu?
– Situacija u Njemačkoj dosta je kompleksna zbog frustriranosti građana izazvane kašnjenjem s cijepljenjem i dugotrajnošću sadašnjih mjera, ali i financijskim aferama povezanih s vladajućom strankom CDU. To je značajno oslabilo povjerenje građana i izazvalo nesuglasice među političarima u Njemačkoj. Kancelarka Merkel upozorena je od stručnjaka iz Instituta »Robert Koch« da bi broj novozaraženih u Njemačkoj mogao narasti čak i na 50.000 do 100.000, ne budu li se građani pridržavali sadašnjih mjera, odnosno ne uvedu li se nove i djelotvornije mjere. Iz tog je razloga predloženo petodnevno strogo zatvaranje tijekom Uskrsa, no ono je naknadno opozvano zbog nedovoljne pripremljenosti i pretpostavke da takva »šok terapija« ne bi polučila odgovarajući učinak. Sada je glavni cilj djelovanjem lokalnih vlada u pokrajinama, i to prema već dogovorenom hodogramu, spriječiti negativan učinak ovog trećeg vala, uz tzv. »povlačenje kočnice« pojavi li se više od 100 zaraženih na 100.000 stanovnika. Pritom je važno istaknuti da pojedine pokrajine imaju dosta autonomije u prilagođavanju mjera lokalnoj situaciji. No, najviše napora trenutno se ulaže u smjeru značajnog povećanja procijepljenosti populacije, kako bi ona do kraja ljeta dosegnula i više od 60 posto.