Diplomati ljutiti na Von der Leyen zbog stava o Iranu

Dio europskih diplomata i dužnosnika smatra da je tijekom prvih dana američko-izraelske kampanje protiv Irana prekoračila svoje ovlasti i zadirala u prostor koji pripada državama članicama i šefici europske diplomacije Kaji Kallas.

Preuzela ulogu Kaji Kallas

Prema pisanju Politica, u razgovorima s novinarima čak devet diplomata, dužnosnika EU-a i zastupnika iz različitih članica Unije kritiziralo je ono što opisuju kao diplomatsko prekoračenje predsjednice Komisije. Nezadovoljstvo njezinim postupanjem u iranskoj krizi nadovezuje se na ranije prigovore povezane s drugim vanjskopolitičkim pitanjima, uključujući ubrzavanje ukrajinskog puta prema članstvu u EU-u i pristupTrumpovu 'Odboru za mir'.

Dok se EU i dalje muči s usuglašavanjem zajedničkog stava o ratu na Bliskom istoku, dio vlada smatra da se Von der Leyen počela ponašati kao glavna europska predstavnica u vanjskoj politici, iako je ta uloga formalno namijenjena Kaji Kallas. Kritičari joj zamjeraju što je u prvim danima krize signalizirala potporu promjeni režima u Teheranu te u kratkom roku obavila niz razgovora s europskim i zaljevskim čelnicima, pritom zauzimajući stavove koji, po njihovoj ocjeni, nadilaze ono oko čega među članicama postoji konsenzus.

'Imala sam osjećaj da haluciniram dok sam gledala Ursulu von der Leyen kako zove čelnike zaljevskih država', rekla je Nathalie Loiseau, centristička francuska zastupnica u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta. Ustvrdila je da predsjednica Komisije nema diplomatsku službu, ne govori na temelju mandata ni obavještajnih procjena te da njezine izjave nemaju težinu izvan njezina osobnog stava.

Prema riječima diplomata s kojima je razgovarao Politico, koordinacija vanjske politike EU-a pripada Kallas, čiji je posao usklađivati stavove država članica i oblikovati zajedničku poziciju, čak i kada je taj proces spor i težak. Upozoravaju da von der Leyen svojim istupima riskira stvaranje zbrke u odnosima Unije s ostatkom svijeta.

'Problem je kada predsjednica izlazi s idejama i na neki način obvezuje Europsku uniju, a da prethodno nije konzultirala države članice', rekao je jedan visoki europski diplomat uključen u vanjskopolitičke rasprave. 'Govori stvari koje nisu u njezinu mandatu.'

Te napetosti bit će u pozadini i današnje konferencije veleposlanika EU-a u Bruxellesu, na kojoj bi uvodne govore trebale održati i von der Leyen i Kallas.

EK odbacuje optužbe

Iz Europske komisije odbacuju optužbe i tvrde da predsjednica radi upravo ono što joj je posao. Glasnogovornik Komisije poručio je da Von der Leyen pokazuje 'političko vodstvo vanjskih politika Komisije' u skladu s europskim ugovorima. Dodao je da su kontakti sa svjetskim čelnicima sastavni dio njezinih odgovornosti, bilo bilateralno, multilateralno ili kroz inicijative koje vodi EU, poput programa Global Gateway.

Komisija pritom naglašava da službeni stav Europske unije o ratu s Iranom nije definirala Von der Leyen, nego Kallas, i to u izjavi usklađenoj s 27 država članica prije tjedan dana. 'Ta izjava odražava stajalište Europske unije o tom pitanju', rekao je glasnogovornik.

Uspon Ursule von der Leyen do pozicije najmoćnije figure u europskoj politici traje gotovo sedam godina. Bivša njemačka ministrica obrane vodila je EU kroz niz kriza, od pandemije covida-19 do ruske invazije na Ukrajinu i trgovinskih sporova sa SAD-om pod Donaldom Trumpom. U mnogim od tih situacija europski čelnici bili su zadovoljni što je preuzela aktivniju ulogu.

'Rijetko se čuju ozbiljne kritike na račun von der Leyen kad je riječ o Ukrajini', rekao je diplomat iz jedne srednje velike članice. 'To je zato što je većina zemalja EU-a usklađena u potpori Ukrajini i to se gotovo doživljava kao unutarnje pitanje.'

Sugovornici Politica uglavnom podržavaju njezin rad kao krizne menadžerice, posebno u koordinaciji potpore Ukrajini i vođenju osjetljivih trgovinskih odnosa sa Sjedinjenim Državama. No problemi se, kažu, javljaju kada je riječ o osjetljivim pitanjima Bliskog istoka ili kada Komisija pokušava gurati proširenje Unije tempom za koji dio članica smatra da je prebrz.