GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

DZS: Evo koliko je ljudi umrlo ove godine

DZS: Evo koliko je ljudi umrlo ove godine
SMRTNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 29.11.2020 / 08:55
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Hrvatski građani u ovoj pandemijskoj godini više umiru, manje se vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i straha od zaraze, i manje se u obiteljima rađa djece. Zasad se bračni parovi i manje razvode, no zbog zatvaranja i karantene taj broj može i rasti.

Hrvatska će, sudeći prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci ove godine i bujanju epidemije, ove godine imati najviše umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, no rekordno mali broj rođenih tek nas očekuje u 2021., piše Večernji list.

Kako kaže demograf Marin Strmota, korona nam je samo zakucala čavao u lijes i samo će pogoršati ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. A loše demografske trendove i činjenicu da bez ljudi nema ekonomskog rasta i da ne možemo opstati samo od turizma i ugostiteljstva politika je dugo ignorirala, što sada dolazi na naplatu.

U listopadu ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, imali smo najviše umrlih od 2011. – 4628. Istodobno ispada da je u listopadu ove godine od drugih bolesti umrlo manje ljudi u odnosu na listopad 2019., kada je umrlo 4375 ljudi ili 253 manje, s obzirom na to da je samo od COVID-a (ili i od njega) prošli mjesec umrlo 266 građana. No, ipak se ne može reći da je protekli mjesec bio dramatičan porast umrlih jer smo, primjerice, u listopadu 2018. imali 4463 umrla, što je drugi najgori listopad po smrtnosti nakon ovogodišnjeg u posljednjih devet godina.

Brojke za studeni bit će dramatičnije i najlošije dosad jer je samo od korone u 28 dana studenoga umrlo 1109 ljudi. Inače, lani su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, 43.796 ljudi. No, valja naglasiti da privremeni podaci, kako navode u DZS-u, o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a konačni na mjesec događaja.

Dakle, tek će se na kraju godine znati točan broj umrlih u ovoj godini i mjesecima kad je zemljom harala korona.

Zabrinjavajuće je i što je prema tim privremenim podacima u prvih deset mjeseci ove godine rođeno samo 30.207 djece, a lani je u cijeloj godini bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj otkako se prate statistike. Stoga je izvjesno da će 2020. godina srušiti lanjski rekord po najmanjem broju rođene djece dosad, a prema procjenama stručnjaka sljedeća će godina biti još lošija. Ne stojimo dobro ove godine ni sa sklapanjem brakova jer je u prvih deset mjeseci sklopljeno samo 14.747 brakova, odnosno 4203 braka manje nego u istom razdoblju lani.

Naime, lani je u prvih deset mjeseci sklopljeno 18.950 brakova. Inače, svih prijašnjih godina u Hrvatskoj je godišnje sklapano oko 19-20 tisuća brakova, što ove godine nemamo šanse doseći.

Jedino je dosad zabilježeno manje razvoda nego lani, pa je u prvih 10 mjeseci ove godine razvrgnut 4091 brak, dok je u istom razdoblju 2019. bilo 4615 razvoda, no u listopadu ove godine, istina, bilo je više razvoda (651) nego u istom mjesecu lani (416).

Za docenta Marina Strmotu s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta svi privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku su očekivani.

"Korona nam je čavao u lijes samo dodatno zakucala i očekivano će se pogoršati prirodni pad stanovništva koji imamo već godinama, pa ćemo imati i više umrlih, manje sklopljenih brakova, manje rođene djece, što će osobito doći do izražaja sljedeće godine. Dok traje pandemija ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i opasnosti od zaraze manje sklapaju brakove, ne žele sada imati djecu jer ne znaju što će biti sutra, hoće li izgubiti posao, hoće li zaraziti i sebe i djecu. Amerikanci su već radili projekcije koliko će sljedeće godine imati manje rođene djece, samo što će kod njih, naravno, taj pad rođenih biti manji nego kod nas. Samo se u nerazvijenom dijelu svijeta, u kojem su inače stope nataliteta veće, očekuje da će porasti broj rođene djece, i to zbog izostanka kontracepcije", rekao je Strmota za Večernji.

Prema svim sadašnjim trendovima, izgledno je da će Hrvatska ove godine zbog epidemije premašiti rekordnu brojku umrlih iz 2015. kada je umrlo 54.205 ljudi. Inače, u Hrvatskoj je posljednjih godina godišnje umiralo više od 50 tisuća ljudi, pa smo 2011. imali 51.019 umrlih, a rekordan broj umrlih zabilježen je prije četiri godine, njih tri tisuće više, dok je lani bilo gotovo 52 tisuće umrlih.

Tagovi: smrtnost, broj umrlih u Hrvatskoj, koronavirus u hrvatskoj, Marin Strmota, Državni zavod za statistiku
PROČITAJ I OVO
U Hrvatsku stiglo prvih šest Rafalea: Hrvatsko nebo je sada sigurnije
AVIONI
U Hrvatsku stiglo prvih šest Rafalea: Hrvatsko nebo je sada sigurnije
ZAGREB - Prvih šest od ukupno dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale u četvrtak je stiglo u Hrvatsku, dvije godine i pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s Francuskom vrijednog više od milijardu eura, a dolazak zadnjih od ugovorenih aviona očekuje se početkom sljedeće godine.
Hrebak: Samo su dvije opcije
PORUKE
Hrebak: Samo su dvije opcije
ZAGREB - Prije osam dana održani su parlamentarni izbori. Vladu još nemamo, a šanse da je sastave imaju i HDZ-ova i SDP-ova koalicija.
Ressler: Neće biti moguće sve što želi DP
JASNA PORUKA
Ressler: Neće biti moguće sve što želi DP
ZAGREB - Europarlamentarac Karlo Ressler (HDZ/EPP) kandidat je i na ovim europskim izborima, a u Strasbourgu je za N1 komentirao što na njima očekuje.
Puhovski: Milanović je pomogao HDZ-u
ANALITIČARI
Puhovski: Milanović je pomogao HDZ-u
ZAGREB - Profesor Žarko Puhovski govorio je u Newsroomu N1 televizije o sastavljanju buduće Vlade.
Politico: Plenković ima velike šanse da postane nasljednik von der Leyen
MEDIJI
Politico: Plenković ima velike šanse da postane nasljednik von der Leyen
BRUXELLES - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen dugo je bila jasna favoritkinja za drugi mandat na vrhu izvršne vlasti Europske unije, ali to sada više nije toliko sigurno, piše Politico. Stoga se pokrenula rasprava tko bi mogao biti potencijalna zamjena.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE