GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EU se boji praznine nakon odlaska Angele Merkel

EU se boji praznine nakon odlaska Angele Merkel
STRAHOVANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 24.09.2021 / 07:37
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Odlazak Angele Merkel s političke scene izaziva strah od praznine u Europskoj uniji, suočenoj s egzistencijalnim izazovima.

Europski čelnici zadnjih su mjeseci puni riječi hvale za tu ženu koja je na čelu Njemačke sve od 2005., gotovo jednako dugo kao i kancelar njemačkog ujedinjenja Helmut Kohl (1982.-1998.).

Nizozemski premijer Mark Rutte kaže da je bila „velik autoritet”.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ističe da je analitički duh te doktorice kemije bio ključan za deblokadu brojnih pregovora na europskoj razini koji su se činili beskrajnima.

Angela Merkel, najdugovječnija šefica vlade u europskim demokracijama, odigrala je presudnu ulogu u Europskoj uniji, smatra politolog Janis Emmanouilidis iz Centra za europsku politiku (EPC).

Povući će se nekoliko mjeseci nakon njemačkih parlamentarnih izbora u nedjelju, jer je potrebno neko vrijeme za formiranje nove vlade.

„Naravno, njezin odlazak ostavlja prazninu”, rekao je Emmanouilidis za AFP, smatrajući da je riječ o „kraju jedne epohe”.

Merkel se 16 godina svoje vladavine morala nositi s „permanentnom krizom” Europske unije, od financijske krize 2008. do brexita i pandemije koronavirusa, podsjeća stručnjak.

Pragmatična političarka

Njezini govori o Europi neće ući u povijest. Pošto nije bila vizionarka, kancelarka duguje stečeni ugled svojoj pragmatičnosti koja joj je omogućila da sačuva jedinstvo Europske unije sklapajući nužne kompromise.

Pokazala je „kontinuitet i odlučnost”, što su mnogi Europljani u nesigurnim vremenima znali cijeniti.

„Novi kancelar, ako je želi zamijeniti u toj ulozi, morat će dokazati svoju širinu i vjerodostojnost”.

Nije bitno zove li se Armin Laschet (CDU), Olaf Scholz (SPD) ili Annalena Baerbock (Zeleni).

Po ispitivanju koje je Europsko vijeće za međunarodne odnose provelo u 12 članica EU-a (ECFR), 41 posto ispitanika kazalo je da bi glasali za Angelu Merkel, a ne francuskog predsjednika Emmanuela Macrona kada bi se biralo predsjednika Europe.

Nije spasiteljica Europe

Tijekom krize eura, početkom 2010-ih, Merkel je izazvala nezadovoljstvo zakašnjelim priskakanjem u pomoć zaduženim zemljama poput Grčke pa se jedno vrijeme strahovalo od kraha zajedničke valute.

„Angela Merkel nije spasila Europu”, ocijenio je bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

„To je njemačka priča. Željeli bi da je ona bila zaslužna za sva rješenja u teškim krizama”, rekao je za belgijski list Le Soir.

„Ne podcjenjujem ulogu koju je imala, ali daleko sam od toga da je preuveličavam jer je znala oklijevati u tom razdoblju koje je bilo među najtežima u izgradnji europskog projekta”.

Za tog političkog veterana iz Luksemburga, Merkel se ipak ponijela kao „državnica” otvorivši 2015. njemačke granice izbjeglicama usprkos osudama u vlastitoj zemlji i „dobro je reagirala” tijekom pandemije prihvativši povijesni plan spašavanja od 750 milijardi eura koji je utjelovio europsku solidarnost.

Bivša španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio kancelarki zamjera strategiju koja se sastojala u “čekanju da očajničke situacije dovedu do očajničkih mjera”.

Ta strategija „često je išla na ruku onima koji su kršili pravila”, smatra ona, govoreći o njemačkom oklijevanju u odnosu prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu čija se zemlja udaljila od europskih vrijednosti.

Europska unija suočena je s povijesnim izazovima: treba obnoviti gospodarstvo nakon pandemije, boriti se protiv klimatskih promjena, geopolitički se etablirati nasuprot SAD-i u Kini.

„Merkel je možda vješto održavala status quo na kontinentu zadnjih godina, ali izazovi s kojima je Europa danas suočena zahtijevaju radikalna rješenja, a ne kozmetičke promjene. Europska unija danas treba Njemačku s vizijom”, smatra Piotr Buras iz ECFR-a.

Tagovi: Europska unija, Angela Merkel, Viktor Orban, Jean-Claude Juncker
PROČITAJ I OVO
Milić: Netočno je da se od 1. studenoga širi primjena covid potvrde
REAKCIJE
Milić: Netočno je da se od 1. studenoga širi primjena covid potvrde
ZAGREB - Glasnogovornik Vlade RH Marko Milić opovrgnuo je pisanje pojedinih medija u srijedu da Hrvatska od 1. studenoga širi primjenu covid potvrda na sve ugostiteljske objekte, trgovačke centre i na veći broj društvenih djelatnosti, pozvavši sve u društvu na promoviranje cijepljenja.
Banožić umirovio zapovjednika Počasno-zaštitne bojne, Milanović žestoko reagirao
SUKOBI
Banožić umirovio zapovjednika Počasno-zaštitne bojne, Milanović žestoko reagirao
ZAGREB - Zbog umirovljenja zapovjednika Počasno-zaštitne bojne Elvisa Burčula stigla je žestoka reakcija iz Ureda predsjednika.
Netočni Laucovi navodi kako je stav Znanstvenog savjeta da cjepiva loše štite
CJEPIVA
Netočni Laucovi navodi kako je stav Znanstvenog savjeta da cjepiva loše štite
ZAGREB - Bilo čiji navodi o tome kako je stav Znanstvenog savjeta da "cjepiva loše štite" od covida-19 u potpunosti su netočna, poručuju iz Vlade u srijedu, nakon posljednje objave na facebooku člana Znanstvenog savjeta, molekularnog biologa Gordana Lauca.
U Hrvatskoj skok zaraženih s više od 3.000 novih slučajeva
ZARAZA
U Hrvatskoj skok zaraženih s više od 3.000 novih slučajeva
ZAGREB - U Hrvatskoj su u posljednjem danu prema podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite zabilježena 3162 nova slučaja zaraze koronavirusom, što je značajan porast u odnosu na prošla dva tjedna, a umrle su 23 osobe.
Sabor odlučio: Šveb je novi glavni ravnatelj HRT-a
ODLUKE
Sabor odlučio: Šveb je novi glavni ravnatelj HRT-a
ZAGREB - Robert Šveb novi je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije (HRT), odlučio je u srijedu Hrvatski sabor glasovima većine, oporbeni Most nije želio sudjelovati u glasovanju, pa je napustio Sabornicu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE