Evo što brine Europsku komisiju u Hrvatskoj

U provođenju preporuka Europske komisije (EK) Hrvatska je postigla napredak u pogledu poboljšanja neovisnosti sudaca i korake prema uvođenju zakonodavnog okvira za lobiranje, no i dalje nije ništa učinila po pitanju reguliranja netransparentnog državnog oglašavanja u lokalnim i regionalnim medijima u cilju preveniranja korupcije.

U cilju jačanja efikasnosti antikoruptivnih istraga i kaznenih progona Hrvatskoj se preporuča da se uhvati u koštac s revidiranjem Zakona o kaznenom postupku (ZKP) i Zakona o USKOK-u.

Riječ je o zaključcima i preporukama iz godišnjeg Izvještaja Europske komisije o vladavini prava za 2023., četvrtog po redu od 2020. za 27 članica EU-a. U općeniti dio izvještaja u poglavlju o kvaliteti pravosuđa uvršten je uspješni štrajk sudaca te aktualni, sada već, petotjedni štrajk službenika i namještenika na sudovima i na državnim odvjetništvima, piše Novi list.

– Plaće hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika 2021. su bile niske u usporedbi s prosječnom hrvatskom plaćom, zbog čega je rad u pravosudnom sustavu manje privlačan, što su istaknuli predstavnici pravosuđa. Taj je problem vidljiv i iz sve većeg broja ostavki, što je istaknula pučka pravobraniteljica. Razrješenje dužnosti 2022. je zatražilo 49 sudaca, što je 35 posto više nego 2021. i najveći broj u posljednjih nekoliko godina. Postoji problem i u broju članova sudskog osoblja jer neprivlačnost tih radnih mjesta uzrokuje stalan odljev radne snage i kandidati nisu zainteresirani za slobodna radna mjesta.

Zbog toga sudovi i državna odvjetništva katkad ne uspijevaju normalno funkcionirati. Plaće pravosudnog osoblja 2022. povećale su se za pet postotnih bodova. Zbog niskih plaća sindikat pravosuđa 5. lipnja 2023. započeo je štrajk. Vlada je 15. lipnja 2023. pristala na privremeno povećanje plaća sudskog osoblja koje bi se primjenjivalo od lipnja 2023. do pronalaska sustavnog rješenja u kontekstu tekuće reforme.

S obzirom na razvoj stanja, može se zaključiti da se na pitanju razine plaća sudaca, državnih odvjetnika i sudskog osoblja radi, ali još nije riješeno, stoji u izvještaju koji dodatno daje na snazi zahtjevima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) koji za svoje osoblje traži povećanje od 300 eura mjesečno u odnosu na trenutna prosječna primanja od 500 do 600 eura.

Prema preporukama Vijeća Europe, plaća sudaca trebala bi biti razmjerna njihovoj struci i odgovornostima te biti dovoljna da ih se zaštiti od prinuda koje bi utjecale na njihove odluke.

Ukupni broj neriješenih sudskih predmeta smanjio se, ali se trajanje postupaka na sudovima uglavnom produžilo. Prema podacima iz Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2023., broj neriješenih predmeta i trajanje postupaka u RH i dalje su među najvećima u EU-u.

Prosječno trajanje postupaka na prvostupanjskim sudovima 2022. je bilo među najduljima u EU-u, a povećalo se na 1.187 dana u parničnim postupcima pred trgovačkim sudovima (s 1.000 dana 2021. godine), 709 dana u parničnim slučajevima pred građanskim sudovima (sa 673 dana 2021. godine) i na 1.054 dana u kaznenim predmetima pred općinskim sudovima (sa 765 dana 2021. godine).

Ipak, istrage korupcije na visokoj razini nastavile su se te se povećao ukupni broj podignutih optužnica i izrečenih presuda. Kao i 2021., velika većina kaznenih prijava 2022. je odbačena jer su ih najčešće podnosili građani, a odnosile su se na navodne zloupotrebe funkcije javnih dužnosnika. Državno odvjetništvo 2022. je podignulo 178 optužnica za korupciju, što je znatno više nego 2021. godine (69).

U istom tom razdoblju sudovi su donijeli presude u vezi sa 182 osobe, što je znatno povećanje sa 67 presuda objavljenih 2021. (ili 92 2020. godine). USKOK-u je 2022. prijavljeno 1.187 slučajeva korupcije u odnosu na 912 godinu dana ranije. Većina ih se odnosila na kazneno djelo zloupotrebe položaja i ovlasti (68 posto) i kazneno djelo prihvaćanja mita (24 posto).

Hrvatsku se podsjeća na obaveze koje ima na temelju Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) u vezi s određenim aspektima pravosudnog sustava i okvira za sprječavanje korupcije.

Kao i u ranijim izvještajima, EK ponovo preporuča Hrvatskoj da se pozabavi pitanjem jačanja okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu financijskih sredstava za državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima. Hrvatska treba utvrditi jasna mjerila i dobre prakse, ali i mjere nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje postupka javnog natječaja u medijima.

Lokalni elektronički mediji znatno ovise o prihodima lokalnih vlasti pa se pojavljuju sumnje u objektivnost izvještavanja.

Primjerice, većina manjih portala ostvaruje između 40 i 80 posto prihoda od lokalnih vlasti, prosječno više nego od komercijalnog oglašavanja.

U općem dijelu izvještaja ponovo se spominje i javni servis HRT.

– I dalje postoje sumnje u političku neovisnost HRT-a pri čemu postojeći sustav daje saborskoj većini odlučujući utjecaj na javnu radioteleviziju.

Relevantni pokazatelj iz Izvješća o praćenju medijskog pluralizma za 2023. ukazuje na srednji rizik u pogledu neovisnosti javnih medija. Iznos mjesečne TV-pristojbe nije se mijenjao od 2012., a s obzirom na sve veći financijski pritisak i sve veće troškove koji utječu i na javnu radioteleviziju, počelo se postavljati pitanje budućeg modela financiranja HRT-a, primjećuje Komisija.

Iako je u preporukama EK zaključio da je ostvaren »određeni napredak« po pitanju rješavanja strateških tužbi protiv novinara (SLAPP) kojih je trenutno aktivno u 1.000 slučaja potrebni su daljnji koraci tako da se revidiraju pravne odredbe o kleveti i po europskim standardima uvede instrument odbacivanja neutemeljenih tužbi s kojima se želi spriječiti objavljivanje istraživačkih tema od javnog interesa.

U Izvještaju o posjetu izaslanstva Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), krajem ožujka ove godine Hrvatska je među najlošije rangiranim državama članicama EU-a prema Svjetskom indeksu slobode medija »Reportera bez granica«. Najave izmjene Kaznenog zakona kojima bi se upotreba curenja informacija iz spisa proglasila kaznenim djelom u koliziji su s deklaracijama o potrebi jačanja europskih standarda u RH.