FAZ: U Europi se Putin može osloniti na tri lojalna vladara - Orbana, Vučića i Dodika

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Republike Bosne i Hercegovine, svoju je politiku najodlučnije usmjerio prema Moskvi. Moskva ima koristi od Dodikovih napora da transformira Bosnu u konfederaciju država, kao preliminarni korak ka kasnijem odcjepljenju njegovog dijela zemlje - budući da su nemiri značajni kao rezultat toga, piše njemački list.

Autor teksta Michael Martens, kako prenosi Deutsche Welle (DW), ukazuje da se Dodik, kojeg naziva "Putinovim mlađim partnerom u Banjoj Luci", nedavno suočio s preprekama - Njemačka je prvo zamrznula, a sada potpuno obustavila četiri infrastrukturna projekta u RS vrijedan više od stotinu milijuna eura, SAD je krajem srpnja uveo sankcije za četvoricu visokih dužnosnika RS-a, a prošli tjedan državno tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika.

"Optužnica je vrhunac sukoba Dodika i visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Kristiana Šmita", ocjenjuje autor, ali i napominje da sada "ostaje vidjeti hoće li državno odvjetništvo sa sjedištem u Sarajevu čak moći djelovati na teritoriji RS-a”.

“Dodika podržavaju Moskva, Beograd i Budimpešta”, piše njemački list. “Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijártó širi stav da iza napada Zapada i javnog tužitelja na Dodika stoji neki nejasni ‘međunarodni liberalni mainstream’, odnosno da “političari koji se hrabro zalažu za nacionalne interese, poput Dodika i Putina, bivaju kažnjeni"", dodaje se u tekstu.

FAZ navodi da "srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije tako otvoreno proruski orijentiran kao Dodik". "Srbija je čak podržala rezoluciju Opće skupštine UN-a protiv ruske invazije na Ukrajinu. S druge strane, Beograd se nije pridružio europskim sankcijama protiv Rusije i podržava je gdje god može", dodaje se.

“Masovni mediji u zemlji, bilo da se radi o novinama, televizijama ili internetskim portalima pod kontrolom osobnih prijatelja i ljudi lojalnih Vučiću, godinama bombardiraju stanovništvo antizapadnom baražnom paljbom u kojoj se Rusija i Kina predstavljaju kao pravi prijatelji Srbije. To ima efekta. Za razliku od prije nekoliko godina, većina stanovništva Srbije sada je protiv ulaska svoje zemlje u EU", ističe autor.

"U konačnici, to je irelevantno", ocjenjuje frankfurtski list, "jer takav korak ionako nije planiran". No, dodaje se, to ilustrira promjenu atmosfere koja se dogodila u Srbiji u posljednjih deset godina. Prema anketama, Putin je najpopularniji strani političar u zemlji.

“Posljedice toga osjeća i politički aktivni dio ruske dijaspore u Srbiji”, ističe autor članka Michael Martens. Podsjetivši da se u Srbiju u posljednjih godinu i pol doselilo na desetke tisuća Rusa, navodi da ruski izbjeglice koji su politički aktivni, koji organiziraju demonstracije i mitinge protiv Putina u Srbiji, "sve više osjećaju pritisak srpske države". Prijeti im se zabranom ulaska ili neproduljenjem boravišne dozvole.

Autor izdvaja primjer ruskog disidenta Vladimira Kara-Murse koji je u travnju u Rusiji osuđen na 25 godina zatvora zbog “veleizdaje”. “Prije osude prijavio je da je srbijanska tajna služba sustavno prisluškivala i špijunirala koordinacijski sastanak ruskih disidenata u svibnju 2021. Tadašnji ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin osobno je donio materijal u Moskvu i predao ga ruskog sigurnosnog aparata, rekao je Kara-Mursa. Ubrzo su uslijedila uhićenja u Rusiji. No, vjerni glasnik Vulin više nije ministar unutarnjih poslova - Vučić ga je postavio za šefa tajne službe", zaključio je Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Situacijom na Balkanu, prenosi DW, bavi se i berlinski Tageskeitung, čiji autor Erich Ratfelder navodi da "Europska unija i SAD žele pridobiti srpske nacionaliste politikom razumijevanja", što je, smatra, "opasan tečaj".

Podsjećajući da za SAD, a posebno za demokrate, Daytonski mirovni sporazum o BiH iz 1995. godine predstavlja uspjeh američke diplomacije, list piše da se "sada američke diplomate koje rade na Balkanu spremaju prokockati to naslijeđe, očito misleći da će Srbija biti uvučena u zapadni tabor na ustupke na Kosovu i u Bosni”.

“Konce prvenstveno vuku američki diplomat odgovoran za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, zajedno s Christopherom Hillom, američkim veleposlanikom u Beogradu, te političarima EU Josepom Borrellom i posebnim izaslanikom Unije Miroslavom Lajčakom... Zapadni diplomati podržavaju ideja na koju treba samo pristati Cionisti kako bi održali mir. Zanemaruju činjenicu da je već jednom - točnije od 1991. nadalje - doživio veliki neuspjeh", piše TagesZeitung.

No, ističe autor, otpora tome ima i na Zapadu. "Budući da su Michael Roth, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, i njegov kolega u američkom Senatu kritizirali trenutni pristup politici, neki parlamentarci s obje strane Atlantika su se barem probudili. Oni zahtijevaju da međunarodna zajednica uči od Pozivaju se na diplomaciju odvraćanja kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje sigurnosne situacije na Kosovu iu Bosni", dodaje list.

Pritom, njemački novinar posebno ističe da je fokus rasprave na Distriktu Brčko, koji RS dijeli na dva dijela. "Područje Brčkog je strateška točka broj jedan na Balkanu. Zato Srbi svim silama žele kontrolirati Brčko - i zapadna vojska je to shvatila", navodi se u tekstu.

Podsjetivši da su na to mjesto poslane nove postrojbe Eufore, uključujući i mali njemački kontingent od 30-ak ljudi, autor zaključuje da bi se “doista značajna strateška promjena dogodila samo kada bi tamo bile raspoređene trupe NATO-a”.

No, prema tiskovnim napisima, Euforom će upravljati mađarski časnici, što je, piše njemački novinar, "kao da koza postane vrtlar".

“Berlin se ne miče. Ministrica vanjskih poslova Analena Berbock, koja se nekada protivila nacionalističkim pozicijama – šuti. (...) Želi li Berlin doista vanjsku i sigurnosnu politiku EU na Balkanu povjeriti isključivo diplomatima SAD-a, EU i Viktor Orbán", pita se na kraju pitanja autor Erich Ratfelder u članku za berlinski Tageskeitung.

List Berliner Zeitung objavljuje tekst pod naslovom "Dominacija Srbije se mora prekinuti", a potpisuje ga gostujući autor Muamer Bećirović, kojeg njemački list predstavlja kao "istraživača povijesti diplomacije i međunarodne politike" i čovjeka koji "objavio životopis austrijskog diplomata i državnika u siječnju 2024." postnapoleonskog doba, princu Clemensu von Metternichu".

Prema autoru, "jedina zemlja koja bi mogla uspostaviti red na Balkanu i trajno osigurati vlastite strateške interese u regiji je Njemačka, koja je daleko najvažniji trgovinski partner Hrvatske, BiH i Srbije, a geografski je samo udaljen nekoliko stotina kilometara".

“Njemačka treba privući istočnu Europu na svoju stranu ako želi ostvariti dominaciju u Europi, a to uključuje i Balkan”, piše Muamer Bećirović, citiraju novine iz Berlina.

Moć, njemačka moć, potrebna je za uvođenje reda na Balkanu. Sve ostalo je kratkoročno, srednjoročno i dugoročno osuđeno na propast... Da je Berlin vladao, red bi bio nadohvat ruke i mir bi se mogao vratiti na Balkan, prvi put u njegovoj povijesti, navodi se u tekstu.