Hoće li Njemačka do Uskrsa imati novu vladu?

Kad prođe novogodišnji vatromet, strankama preostaje još samo 53 dana za prikupljanje glasova.

No, kratka kampanja nije jedina specifičnost ovih izbora. Prvi put od 1987. izbori se održavaju zimi. I po prvi put, umjesto dva ili tri, čak pet kandidata za kancelara.

Kampanja bi mogla biti jedna od najžešćih od ukupno 21 izborne kampanje za Bundestag od 1949. godine.

Iako su sve stranke zastupljene u Bundestagu, osim Alternative za Njemačku (AfD), uoči Božića dogovorile takozvani fair play sporazum, ostaje za vidjeti kako će to ispasti u praksi.

Sporazum na samo dvije i pol stranice usmjeren je protiv ekstremističkih izjava, dezinformacija, ometanja izbornih događanja, uništavanja plakata i osobnih napada.

"Razgovaramo uz međusobno poštovanje, izbjegavamo osobne uvrede ili napade na privatni i profesionalni život političara", stoji u sporazumu.

Međutim, u raspravi ranije ovog mjeseca u kojoj je socijaldemokratskom (SPD) kancelaru Olafu Scholzu izglasano nepovjerenje u Bundestagu, ovo se načelo zapravo nije vidjelo. Umjesto dostojanstva i poštovanja, rasprava se odvijala u oštrim sukobima.

Scholz je optužio zastupnika Liberala (FDP) Christiana Lindnera za "višetjednu sabotažu" donedavno vladajuće koalicije Semafor i doveo u pitanje Lindnerovu "moralnu zrelost".

Kannellar je početkom studenog smijenio Lindnera s mjesta ministra financija, nakon čega su liberali napustili vladu. Tako se raspala koalicija sa SPD-om i Zelenima, poznata kao semafor zbog stranačkih boja.

Krah je otvorio put prijevremenim izborima, sedam mjeseci prije redovnog roka.

U istoj raspravi u prosincu, demokršćanski kandidat (CDU/CSU) za kancelara Friedrich Merz nazvao je Scholzovu kritiku Lindnera "potpunom drskošću". Kritizirao je navodnu pasivnost kancelarke u Bruxellesu kao "sramotnu".

Kancelarka je odgovorila rečenicom koja će, čini se, ući u povijest: "Fritz Mertz govori tinkram". Tinkram znači "glupost" na sjevernonjemačkom dijalektu.

Ostaje za vidjeti hoće li se užarena atmosfera makar malo smiriti zbog fair play dogovora. Također je teško predvidjeti koje će teme dominirati kampanjom.

Brutalni napad na božićni sajam u Magdeburgu u petak, kada je ubijeno pet ljudi, postavio je pitanje unutarnje sigurnosti na sam vrh političke agende, barem na prijelazu u novu godinu.

Moguća su i daljnja iznenađenja. Donald Trump će 20. siječnja postati predsjednik SAD-a, a njegovi prvi koraci na toj poziciji već izazivaju nagađanja.

Washington može Njemačkoj uvesti carine i inzistirati na povećanju izdvajanja za obranu na tri ili više posto BDP-a. Osim toga, Trump planira što prije okončati rat u Ukrajini.

Aktivno uplitanje Trumpovog savjetnika i milijardera Elona Muska u njemačku izbornu kampanju već izaziva potrese.

Musk otvoreno podržava AfD te je čak pozvao kancelara Scholza da podnese ostavku nakon napada u Magdeburgu.

Koliko god bila žestoka kampanja, na kraju će se dvije ili tri stranke morati dogovoriti da zajedno vode Njemačku. Prema sadašnjim anketama, najrealnije opcije su koalicija CDU/CSU i SPD ili savez CDU/CSU i Zelenih.

Ugled tripartitnih koalicija ozbiljno je narušen nakon kolapsa semafora i neuspjeha pregovora o takozvanoj Jamajka koaliciji - demokršćani, FDP i Zeleni 2017. godine.

Osim toga, nije sigurno da će FDP uopće osvojiti dovoljno glasova za ostanak u Bundestagu.

Nitko ne želi prognozirati koliko će nakon izbora Njemačka imati funkcionalnu vladu. Optimisti se nadaju da će nova vlada biti sastavljena do Uskrsa.

Uskrs pada 20. travnja, gotovo dva mjeseca nakon izbora.