Hrvati su uvjerljivi prvaci prekomjerne težine |
Objavljeno: 03.08.2021 / 09:45 |
Autor: SEEbiz/Jutarnji list |
ZAGREB - Prema podacima iz posljednjeg velikog istraživanja o zdravlju građana Europske unije, Hrvatska je najgora zemlja kad je u pitanju prekomjerna tjelesna masa. Najmanji postotak žena s prekomjernom težinom u EU ima Italija (37 posto), a udio žena u Hrvatskoj s prevelikim indeksom tjelesne mase iznosi 58 posto. Uvjerljivi šampioni pretjerane tjelesne mase su hrvatski muškarci. Čak 73 posto muškaraca u Hrvatskoj ima više kilograma nego što bi trebali imati, a udio preteških muškaraca najniži je u Francuskoj te iznosi 53 posto. |
Budući da je uočeno da su ljudi tijekom lockdowna i primjene strogih epidemioloških pravila promijenili obrasce prehrane i smanjili kretanje, očigledno je da problem prekomjerne tjelesne mase i pretilosti postaje dramatičan. S obzirom na ogromni udio osoba s prekomjernom težinom, očigledno je da će se hrvatski zdravstveni sustav suočavati sa sve većim problemima. Možemo očekivati epidemiju bolesti povezanih s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću, koja bi za samo nekoliko godina mogla uzrokovati kolaps zdravstvenog sustava koji je ionako na krhkim financijskim nogama.
Debljina je bolest sama po sebi i dovodi do razvoja drugih bolesti. - Važno je naglasiti da je debljina bolest koja je prepoznata i po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i u nju uvrštena pod šifrom E66. Uz to, ona dovodi do razvoja dvaju intermedijarnih rizičnih čimbenika, hipertenzije i dislipidemije. Debljina je i jedini značajan prepoznati zajednički rizik za razvoj danas vodećih pet nezaraznih bolesti od kojih pobolijeva i umire 90 posto ljudi u Hrvatskoj: srčanožilnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora - objasnila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalist epidemiolog i voditeljica Službe za promicanje zdravlja. Primjerice, uz prekomjernu tjelesnu težinu i pretilost izuzetno rastu šanse za razvoj inzulinske rezistencije, potom preddijabetesa te u konačnici dijabetesa tipa 2. Poznato je kako loša kontrola glikemije kod osoba s dijabetesom razvija cijeli niz teških zdravstvenih komplikacija koje svuda, pa tako i u Hrvatskoj, generiraju najveći dio troška zdravstvenog sustava. Ne treba zanemariti ni činjenicu da pretilost kod mnogih uzrokuje različite psihološke probleme. Kraći život Povećanje problema s prekomjernom težinom tijekom lockdowna primijećeno je u više europskih zemalja. Istraživanje njemačkog Instituta Robert Koch pokazalo je da se samo u početnoj fazi pandemije prosječna (!) tjelesna masa povećala za jedan kilogram, a prosječni ITM za 0,5 kg/m2. Za takvu promjenu inače bi trebalo deset godina. Skupina britanskih istraživača koja je pratila više od 2000 ljudi tijekom prvog lockdowna utvrdila je, pak, značajne promjene u prehrani i smanjenje fizičke aktivnosti koje je dovelo do debljanja, pri čemu su uočili da je taj problem bio naročito izražen kod osoba koje su i prije lockdowna imale pretjeranu težinu. Ako u Hrvatskoj imamo ogromni udio populacije s prekomjernom tjelesnom težinom, to znači da se kod velikog broja ljudi u tom dijelu populacije problem sigurno značajno dodatno pogoršao te je prekomjerna težina i pretilost uzrokovala neki od težih povezanih zdravstvenih problema. - Epidemiološke mjere zbog covida utječu na manje kretanja, a tome su najviše doprinijele mjere koje su ograničavale sportske aktivnosti, primjerice zatvaranje teretana, škola i slično. Ako se manje krećete, ne bavite se sportom, a više ste pred ekranima, što je popraćeno i većim postotkom unosa grickalica i druge nezdrave hrane. Sve te indirektne štete koje nam je donio covid tek će doći na naplatu i čekaju nas ozbiljne analize, a nakon toga još ozbiljnije akcije koje će potaknuti naše građane da se pokrenu, izađu iz kuća i vrate aktivnostima na otvorenom - naglasio je Davor Štimac. Manji broj pregleda Svaka zakasnjela medicinska intervencija znači drastično povećanje zdravstvenih rizika, smanjenje kvalitete života i povećanje šanse za neki od teških ishoda. Tijekom epidemiološkog zatvaranja posebno zabrinjava trend povećanja broja pretile djece, ali najveći je problem prekomjerna težina i pretilost starijih osoba. - Budući da je u vrijeme epidemije broj kirurških zahvata u zemlji pao prvenstveno zbog redistribucije anesteziologa u covid-centre, pao je i broj barijatrijskih zahvata po kojima smo ionako na dnu europske ljestvice. Ako se četvrti val ne razbukta, broj operacija koje rješavaju debljinu moramo povećati, kao i broj stručnjaka i centara kojima u ovom području ozbiljno oskudijevamo - zaključuje Davor Štimac. U hrvatskoj statistici prekomjerne tjelesne mase posebno preveliku masu ima 27,3 posto osoba u dobi od 18 do 24 godine, 45,1 posto u dobi od 25 do 34 godine, 59,8 posto onih od 35 do 44 godine te čak 66,6 posto ljudi u dobi od 45 do 54 godine. Osobe u dobnoj skupini od 45 do 64 godine suočit će se sigurno uz prekomjernu težinu s razvojem neke ozbiljnije bolesti. Iako od prekomjerne težine ponajprije pate stariji, taj problem sve više muči djecu. - Uočena je i učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, od čak 35 posto u dobi od osam godina prema CroCOSI istraživanju (Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019.), što nas svrstava među najpogođenije europske države. Prisutnija je u jadranskoj regiji i ruralnim područjima - upozorila je Sanja Musić Milanović. Hrvatska nema akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne težine od 2012. godine. Posljedice se već sigurno osjećaju. Pretili zaraženi covidom-19 imaju 113 posto veće šanse da završe u bolnici Metaanaliza Obesity Reviewa objavljena u kolovozu 2020. obuhvatila je velik broj peer-reviewed istraživanja koja su obradila 399.000 oboljelih od covida te se utvrdilo da pretili inficirani virusom SARS-CoV-2, u usporedbi s ljudima normalne težine, imaju 113 posto veće šanse da završe u bolnici, 74 posto viši rizik da završe u jedinici intenzivne njege te 48 posto veću opasnost smrti. Uz to, pretilost i druga bolesna stanja često se isprepleću. Srčane bolesti, metabolički sindrom, dijabetes, visoki tlak i previsoka razina masnoća dolaze u kombinaciji, po dvije-tri takve dijagnoze, a ponekad i sve zajedno. U slučaju infekcije, to je često pogubna kombinacija. Patologija pretilosti takva je da probleme inficiranima virusom SARS-CoV-2 uzrokuje već na mehaničkoj razini. Mast u abdomenu potiskuje dijafragmu prema gore te tako pritišće velike mišiće ispod prsne šupljine, što stvara probleme plućima, odnosno smanjuje protok zraka. U donjem dijelu pluća, koji je kod pretilih pod mehaničkim pritiskom, krv bi trebala primiti više kisika nego u gornjem dijelu. Nadalje, pretili koji obole od covida-19 imaju visok rizik začepljenja malih žila u plućima jer dolazi do poremećaja signalizacije endotelnih stanica koje oštećuje virus. Pojedini stručnjaci ostali su ostali su začuđeni gustoćom krvi pretilih koji su oboljeli od covida-19. Što se pak tiče imuniteta pretilih, jasno je da oni gube tkivo odgovorno za imunitet u korist masnog tkiva te je već zbog toga njihov imunološki sustav manje učinkovit. U Obesity Reviewu utvrđeno je da T-stanice kod pretilih ne funkcioniraju, izgleda, tako dobro kao kod onih normalne težine. Ispitivanje na miševima inficiranih virusom SARS-CoV-2 utvrdilo je manju razinu tzv. memorijskih T-stanica kod debelih, a one su ključne za neutraliziranje budućih napada virusa. Manjak imuniteta pretilih poznat je i kod virusa gripe. Oni imaju dvaput veći rizik obolijevanja od gripe nakon što se cijepe nego oni normalne težine. |
|
Tagovi: pretilost, zdravlje, višak kilograma, Hrvatska |
PROČITAJ I OVO | ||
Grbin: SDP traži konstituiranje Sabora |
ZAGREB - O micanju Turudića kaže da ga se ne može razriješiti jer on još nije stupio na dužnost, ali se može odluka o njegovom imenovanju staviti van snage. |
Plenković poručio DP-u: Nema ništa od deratifikacije Istanbulske konvencije |
ZAGREB - "Nije to realno, to smo im već rekli. Kad se govori o zaštiti žena i djece od nasilja u obitelji, to je važan instrument Vijeća Europe." |
Potres u Mostu: Raspudići napuštaju stranku? |
ZAGREB - Svađa oko sastavljanja lista za EU izbore u Mostu završila je raskolom i napuštanjem dva istaknuta člana Mosta, Marije Selak Raspudić i Nina Raspudića - doduše, Marija Selak Raspudić svoj saborski mandat provela je u saborskom Klubu Mosta kao nezavisna iako ju šira javnost doživljava kao mostovku. |
Pupovac o sastavljanju većine: Nijedna opcija nam nije neprihvatljiva, pa i da ostanemo po strani |
ZAGREB - Posljednji je dan predaje lista za europske izbore, a sve stranke koje žele imati svoje zastupnike u Europskom parlamentu kandidature moraju predati do ponoći. |
Mario Radić: Prerano je govoriti o DP-ovim imenima u novoj vladi |
ĐURĐEVAC - Sutra ćemo, kako se čini, sjesti za stol s HDZ-om, kazao je te dometnuo da su se odlučili za žurniji tempo razgovora s drugim političkim strankama. |