Hrvatska među šest država EU s najvećim rastom broja zaraženih

Od ukupnog broja oboljelih, njih 132 je na bolničkom liječenju, s time da su tri pacijenta na respiratoru, a jedna je osoba preminula, što znači da je do sada u Hrvatskoj od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 118 ljudi.

Ovo je prvi put u posljednjih pet dana da broj novozaraženih nije rastao te je gotovo triput manji nego u subotu, kada je zabilježeno 140 novih slučajeva. Jedna od pretpostavki za manji broj novooboljelih jest činjenica da je vikend, pa se manje ljudi i testiralo, a treba napomenuti da prema brojkama županijskih stožera imamo 85 novozaraženih. Dio tih slučajeva vjerojatno je u subotnjoj evidenciji nacionalnog stožera, a da će se dio tih slučajeva naći i u njegovoj današnjoj evidenciji, jer podatke za posljednja 24 sata skupno evidentira svaki dan u 12.45 sati.

Osim toga, službeni podaci pokazuju da su u posljednja 24 sata (sa subote na nedjelju) testirane 763 osobe, odnosno njih gotovo upola manje nego 24 sata ranije, kad ih je testirano 1322. Što se pak tiče podataka iz županijskih stožera, najviše je novooboljelih u Zagrebu, njih 24, a trenutno jedina županija koja nema aktivni slučaj zaraze koronavirusom jest Koprivničko-križevačka.

U posljednjih tjedan dana u Hrvatskoj je prosječno dnevno obolijevalo 20 ljudi na svakih milijun stanovnika. Radi se o vrlo visokoj brojci, po kojoj je Hrvatska šesta najlošija među državama EU, piše Jutarnji list.

Najgora je situacija u Luksemburgu, u kojem ta brojka iznosi 85, slijedi Portugal s 37 te Rumunjska i Bugarska. Na dnu su Mađarska i Malta, koje su imale manje od jednog oboljelog na milijun stanovnika.

Nedjeljno smanjenje krivulje broja novozaraženih obradovalo je i stručnjake, koji su nam rekli kako je važno da se građani počnu odgovornije ponašati ako želimo usporiti širenje virusa. Gordan Lauc, znanstvenik i član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa, rekao je da je sada ključno ljudima objasniti da uz manji napor mogu uvelike pomoći u sprečavanju širenja virusa.

- I dalje stoji odluka da se ne ide na zabrane iz ožujka i glavna je strategija da građanima objasnimo da smo mi ti koji smo odgovorni kako ćemo se ponašati. Zabrane nisu mehanizam kojim se stvari mogu riješiti, ali ako primijetimo da se ljudi odbijaju pridržavati mjera, morat ćemo ih uvesti - ističe Lauc te dodaje da će idućih nekoliko tjedana pratiti kako će izgledati epidemiološka slika u zemlji te onda odlučiti je li vrijeme za strože mjere.

- Svakodnevno razmišljamo o nizu novih mjera, ali, kao i do sada, ne želim o njima govoriti unaprijed - rekao nam je ministar zdravstva Vili Beroš.

Što se pak tiče rekordnih brojki novooboljelih, Lauc navodi da to još nisu zabrinjavajući podaci, pogotovo kada se usporedimo s drugim zemljama poput SAD-a. On smatra da problem nastupa kada broj novozaraženih poraste na 500 dnevno, no jednako tako ističe da ne smatra da bi trebalo doći do tako velikog porasta.

Da zabrane nisu rješenje, slaže se i akademik Zvonko Kusić koji je također član Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa. On je istaknuo da su zabrane krajnje rješenje, ali da neće biti potrebne ako se uspostavi povjerenje i suradnja s građanima i ako oni sami shvate da sve ove mjere nisu teret ili naredba, nego nešto što čine kako bi zaštitili sebe i svoje bližnje.

Kusić se ujedno osvrnuo i na nadolazeću jesen te dodao da će o uspješnosti borbe protiv epidemije ovisiti kako će se ljudi sada ponašati. - Svi se boje jeseni, no nitko ne zna što će se dogoditi. Ako se ljudi sada budu pridržavali mjera, lakše ćemo dočekati jesen - ističe Kusić.