Hrvatska u svjetskom vrhu znanstvenih informacija obavljenih u otvorenom pristupu

Priopćeno je to u utorak iz Instituta Ruđer Bošković (IRB) čiji su znanstvenici zajedno s kolegama s Medicinskog fakulteta (MEF) Sveučilišta u Zagrebu proveli istraživanje i objavili ga u znanstvenom časopisu Learned Publishing.

Analizirani su radovi s adresom hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. godine objavljeni u časopisima uključenim u nekoliko najvažniji citatnih indeksa Web of Science Core Collections (WoSCC), a rezultati su pokazali da je čak 74,4 posto tih radova dostupno u otvorenom pristupu, kaže se u priopćenju s IRB-a.

Hrvatska se time svrstava među države s najvećim udjelom radova u otvorenom pristupu, ističe se u analizi koju su proveli Bojan Macan s IRB-a i Lea Škorić i Jelka Petrak s MEF-a.

Institut Ruđer Bošković prva je hrvatska znanstvena ustanova koja je 2015. godine donijela Odluku o obvezi pohrane znanstvenih, stručnih i popularnih radova u Repozitorij IRB-a koja je nazvana FULIR. Ona obvezuje sve djelatnike IRB-a da pohranjuju digitalne inačice svojih znanstvenih, stručnih i popularnih radova u institucijski repozitorij te kada je god to moguće osiguraju im otvoreni pristup, kaže se u priopćenju i dodaje da otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama.

Hrvatsku deklaraciju o otvorenom pristupu potpisalo je 2012. 14 znanstvenika s ciljem senzibiliziranja svih sudionika u stvaranju, objavljivanju, korištenju i čuvanju znanstvenih informacija u Hrvatskoj. U njoj naglašavaju temeljnu važnost znanstvenih informacija, nužnost njihove dostupnosti svima i obvezu njihovog trajnog čuvanja.

No, Hrvatska još nije usvojila nacionalnu politiku o otvorenoj znanosti, iako u pojedinim dokumentima podupire te naglašava njezinu važnost za znanstvenu zajednicu, ali i cjelokupno društvo, ističe se u priopćenju. Na nacionalnoj razini još uvijek nije propisana obveza objavljivanja svih publikacija hrvatskih autora u otvorenom pristupu, no takva obveza postoji za ocjenske radove na visokim učilištima kroz trenutno važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Ruđerov tim iz Centra za znanstvene informacije kreirao je svojevrsni 'COVID-19 hub radova', smatrajući da u situaciji hiperprodukcije znanstvenih radova postaje važnije nego ikada znati prepoznati vjerodostojne i provjerene radove do kojih se došlo primjenom znanstvenih metoda te koje su prošle recenzijski postupak, kaže se.

Zemlje Europske unije (EU) proizvode četvrtinu svjetskih znanstvenih radova, a prema podacima Europske komisije (EK) oko 40 posto radova u 2017. godini objavljeno je u otvorenom pristupu. Inicijative otvorenog pristupa znanstvenim publikacijama i otvorene znanosti općenito opisane su u brojnim politikama i preporukama Europske komisije, a većina zemalja EU je temeljem tih preporuka donijela nacionalne politike o otvorenoj znanosti.