Hrvatska uspješno okončala postupak schengenske evaluacije

Portugalsko predsjedništvo i povjerenica Ylva Johansson izvijestili su Vijeće da je Hrvatska uspješno okončala postupak schengenske evaluacije koji je započeo još u lipnju 2015. i završio u svibnju 2019, ističu u MUP-u.

Dodaju da je u najopsežnijem procesu ocjenjivanja spremnosti za članstvo u schengenskom području Hrvatska ispunila 281 preporuku u osam područja schengenske pravne stečevine, od čega se 145 preporuka odnosilo samo na područje nadzora vanjske granice.

Početkom veljače Vijeće je potvrdilo da je Hrvatska ispunila sve preporuke u tom najzahtjevnijem području evaluacije, kažu u MUP-u, dodajući da su u protekla dva tjedna održani bilateralni sastanci s četiri države članice koje su imale zadrške o tome ispunjava li Hrvatska uistinu sve uvjete za članstvo.

„Ministar Davor Božinović održao je 2. ožujka sastanak sa svim veleposlanicima država članica EU-a akreditiranima u Hrvatskoj na kojemu je detaljno izvijestio o svim radnjama koje je Republika Hrvatska poduzela tijekom protekle tri i pol godine kako bi osigurala punu primjenu svih schengenskih standarda. Ministri su bez rasprave prihvatili izvješće portugalskog predsjedništva i povjerenice Johansson i time potvrdili završetak postupka schengenske evaluacije za Hrvatsku”, navode u priopćenju.

Ističu da je zadaća i cilj Hrvatske sada pripremiti „sve što je potrebno za donošenje političke odluke Vijeća EU-a o članstvu u schengenskom području”. Na videokonferenciji neformalnoga Vijeća za unutarnje poslove uz hrvatskog ministra Božinovića sudjelovala je i MUP-ova državna tajnica za europske i međunarodne poslove i fondove EU Terezija Gras.

Hrvatska prošla evaluacije s kakvom se nije susrela ni jedna država EU

„Hrvatska je uspješno prošla najsveobuhvatnije i najdetaljnije evaluacije s kakvom se dosad nije susrela niti jedna država članica EU-a”, izjavio je Božinović.

Dodao je kako je povjerenica Johansson naglasila da je ovo konačna potvrda o spremnosti za pristupanje Hrvatske Schengenu, dok je predsjedavajući Vijeća EU-a, portugalski ministar unutarnjih poslova Eduardo Cabrita podržao proširenje schengenskoga područja na Hrvatsku te istaknuo kako slijedi poduzimanje svih potrebnih radnji kako bi se uskoro realizirao sljedeći korak, a to je donošenje političke odluke Vijeća EU-a o pristupanju Hrvatske schengenskom području“, kazao je Božinović, objavio je MUP.

Dodaju i da je na Vijeću održana prva rasprava o nacrtu Direktive o otpornosti kritičnih subjekata koja je daljnji doprinos provedbi ciljeva Strategije sigurnosne unije.

Portugalsko predsjedništvo izvijestilo je o vanjskoj dimenziji, zaštiti granica i pitanju solidarnosti, a dodatan prioritet je i rad na uspostavi zakonitih putova migracija kako bi se učinkovitije suzbili nezakoniti migracijski tokovi.

Jačanje suradnje s trećim državama

Europska komisija predstavila je komunikaciju o jačanju suradnje s trećim državama u području povrata i readmisije te izvješće o procjeni suradnje u području readmisije za 2019. godinu.

Božinović je kazao kako Hrvatska komunikaciju o jačanju suradnje s trećim državama u području povrata i readmisije vidi kao važan korak naprijed u rješavanju pitanja povrata migranata koji nezakonito borave u EU.

Istaknuo je da su „dobrodošle sve aktivnosti Komisije na korištenju potencijala vizne politike EU-a kako bi se treće zemlje potaklo na konstruktivniju suradnju na readmisiji svojih državljana, ali i mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju u drugim područjima, poput primjerice razvojnih i trgovinskih aranžmana“.

Ministar je kazao i kako bi bilo korisno inicijative dopuniti izradom lista sigurnih trećih zemalja i sigurnih zemalja porijekla, koje će nadležnim službama olakšati brzo donošenje odluka o azilu, odnosno o vraćanju.

Prioritet u sklapanju readmisijskih sporazuma treba biti sa zemljama porijekla, a ministar je podsjetio i na problematiku zemalja tranzita, navode u MUP-u.

Dodaju i da je Hrvatska podržala jačanje suradnje s državama sjeverne Afrike u svim područjima koja mogu pridonijeti jačanju stabilnosti na afričkom kontinentu, a samim time utjecati i na rješavanje korijenskih uzroka migracijskih kretanja prema Europskoj uniji.