Upozoravaju da time nije ugrožena samo skupocjena podzemna gljiva, već i čitav ekosustav. Iz Hrvatskih šuma na takvo prokazivanje nisu ostali dužni. Te navode žustro odbacuju kao neutemeljene, okreću priču naopačke i uzvraćaju udarac. Poručuju da oni itekako odgovorno gospodare Motovunskom šumom, dok su tartufari ti koji ne poštuju pravila ponašanja: ilegalno vade tartufe, ne poštuju zabranu lova u noćnim satima, oštećuju korijenje drveća i nehumano se odnose prema psima.
Iz te tvrtke iznose podatak da je Šumarija Buzet, u razdoblju od 2013. do danas, izdala čak 2.679 dozvola za lov na tartufe u Motovunskoj šumi. Od toga je dvije tisuće sezonskih, 646 mjesečnih, 25 tjednih i osam dnevnih. Tvrde da je unatoč velikom broju izdanih odobrenja, registrirana samo jedna popratnica, dokument kojim se evidentira, odnosno potvrđuje porijeklo ubranih plodova. Datira iz 2014. godine i to za jedan tartuf od pola kile. To bi u prijevodu značilo da je u sedam godina iz Motovunske šume pronađen, izvađen i iznesen samo taj jedan jedini tartuf! Nitko, ukratko, ne zna koliko se kila dragocjene gljive na godišnjoj razini ubere u Motovunskoj šumi.
Činjenica je, tvrde, da u posljednjih pet godina nije sklopljen niti jedan ugovor s komercijalnim sakupljačem, koji bi bio temelj za legalno stavljanje tartufa u promet radi daljnje prerade ili konzumacije u ugostiteljskim i drugim objektima!
"Ili tartufa (u Motovunskoj šumi, op.n.) uopće nema; ili se sve količine na tržištu koje su dostupne u svim vidovima kao prerađevina ili kao gastro ponuda nabavljaju negdje drugdje; ili je iz šume sve izneseno ilegalno i stavljeno u promet", zaključuju iz Hrvatskih šuma.
Predsjednik udruge tartufara Darko Muzica odgovara da je problem što Šumarija radi samo od sedam do 15 sati te da lovci pri izlasku iz šume nisu uvijek u mogućnosti tražiti popratnicu. Upitan je li moguće da je u sedam godina problem uvijek i jedino radno vrijeme, kaže da traženje tog dokumenta zapravo nikad nije zaživjelo jer tartufari to nikad nisu shvaćali kao "gorući problem". Zbog načina djelovanja Šumarije, govori, lovci više nemaju volje tražiti dozvole.
Šumarija također opovrgava navode o prekomjernoj i nekontroliranoj sječi stabala. Kažu da je od početka 2011. do kraja 2019. iz šume izvučeno 37.440 kubika drvne mase što, po njihovim kalkulacijama, iznosi oko 44 posto prirasta. Iako se radi o velikoj brojci, iščitavaju da se ne sječe više od dopuštenog. Navode i da su se sve radnje u šumi provodile stručno i pod nadzorom. To potkrjepljuju s 13 zapisnika o inspekcijskom nadzoru, koliko ih je provedeno od 2011. do konca prošle godine.
