Hrvatski zavod za hitnu medicinu demantira loše stanje vozila

Sudski vještak za promet Goran Husinec u srijedu je u N1 Studiju uživo rekao da Hitna pomoć u Hrvatskoj ima teretna vozila prerađena u vozila hitne medicinske pomoći.

Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu ističu da se vozila redovno održavaju prema propisanim standardima te da nisu u prosjeku starija od četiri godine. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Hitna medicinska služba, kao prva karika u lancu zdravstvenog sustava, ima jasno propisane standarde i sustav nadležnosti koji su uređeni zakonskim i podzakonskim aktima te su obvezujući za sve županijske zavode za hitnu medicinu.

Županijski zavodi za hitnu medicinu kao samostalne pravne osobe odgovorne su za pružanje hitne medicinske skrbi, kao i za tehničku ispravnost i opremanje vozila sukladno propisanim Standardima kako bi se pacijentima pružala kvalitetna i dostupna zdravstvena skrb, a zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima profesionalni uvjeti rada.

Sukladno tome, županijski zavodi za hitnu medicine obvezni su osigurati propisane radne uvjete i sigurnost svim djelatnicima i pacijentima.

Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, kao osnivači županijskih zavoda za hitnu medicinu osiguravaju decentralizirana sredstva iz državnog proračuna za zdravstvene ustanove koja raspoređuje temeljem vlastitih procjena i potreba, uključujući i potrebe županijskih zavoda za hitnu medicinu.

U Republici Hrvatskoj trenutno je na raspolaganju 446 vozila hitne medicinske službe, od kojih 352 imaju manje od 200.000 km.

Prosječna starost vozila koja se koriste za hitne medicinske intervencije je 4 godine, a zbog kontinuiranog ulaganja ona se s godinama smanjuje.

Jedan od obvezujućih Standarda odnosi se na sama vozila i vanjski izgled vozila za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine te medicinsku opremu, medicinske uređaje i pribor za obavljanje te djelatnosti.

Navedeni Standardi su propisani još 2016. godine upravo kako bi se preoblikovala dotadašnja praksa po kojoj su županijski zavodi imali neujednačen vozni park te kako bi konačno svi zavodi imali jednaka, sigurna i lako prepoznatljiva vozila ipripadajuću ujednačenu opremu.

Dodatno, sva medicinska vozila izvanbolničke hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj moraju zadovoljavati normu HRN EN 1789:2011 za tip B medicinsko vozilo, odnosno slijednicu navedene norme koja je u potpunosti istovjetna europskoj normi.

Na osnovu mišljenja predstavničkih tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi se i Mreža hitne medicine. Kontinuiranim unaprjeđenjem hitne medicinske službe povećan je broj zdravstvenih radnika na terenu za gotovo 100 posto u odnosu na stanje prije početka reforme hitne medicine, čime je povećana dostupnost hitne medicinske usluge te danas brojimo 3.129 djelatnika koji svakodnevno našim građanima pružaju hitnu medicinsku skrb u izvanbolničkim uvjetima. U hitni medicinski sustav vrše se kontinuirana ulaganja u vidu edukacija i ulaganja u infrastrukturu, uključujući specijalizacije za liječnike hitne medicine, kontinuirane edukacije za zdravstveno i nezdravstveno osoblje, a uvodi se i specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine.

Primjerice, 2009. godine uvedena je specijalizacija iz hitne medicine za doktore medicine. S današnjim danom imamo 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine koji uvelike doprinose povećanju kvalitete hitne medicinske skrbi.

Djelatnicima izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe osigurano je kontinuirano stručno usavršavanje u području hitne medicine. Projektom sufinanciranim od strane Europskog socijalnog fonda ukupne vrijednosti više od 9 milijuna kuna, a koji je započeo 2019. godine, do kraja 2022. godina planira se educirati ukupno 1824 radnika u djelatnosti hitne medicinske službe. Isto tako, 2021. godine započeo je i projekt eUsavršavanje u vrijednosti od gotovo 5 milijuna kuna, a koji je također sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda. Navedenim projektom će se omogućiti kontinuirano usavršavanje zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini na daljinu.

Kao jedna od ključnih mjera u zdravstvu, putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, a ukupna vrijednost ulaganja iznosi 100 milijuna kuna. Time će se osigurati znanja i vještine, odnosno kompetencije medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinskopovezivanje vozila izvanbolničke HMS s OHBP-ima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine. Na temelju sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj za razdoblje 2014.-2020. u tijeku je provedba projekta uvođenja hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama kroz koji će se povezivati otoke i obalno područje Republike Hrvatske kako bi se osigurala učinkovita hitna medicinska skrb. Hitna pomorska medicinska služba uključivat će šest brodica s potrebnom opremom za pružanje hitne medicinske skrbi, a bit će stacionirani u lukama na lokacijama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik. Kroz isti projekt već su nabavljeni automatski biokemijski analizatori za laboratorijsku dijagnostiku koji se koriste na ispostavama županijskih zavoda za hitnu medicinu na lokacijama Cres, Mali Lošinj, Rab, Jelsa, Supetar, Šolta, Vis, Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo i Mljet.

Uspostava hitne helikopterske medicinske službe od strateške je važnosti za Republiku Hrvatsku, te je kao takva uvrštena u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. U tijeku je programiranje financijskih sredstava u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. –2027. kako bi se osigurala sredstva iz fondova Europske unije za daljnje korake u uvođenju HEMS-a.

Sve navedeno ukazuje na kontinuirana ulaganja i jasnu viziju napretka hitne medicinske službe kao i transparentno definirane standarde koji su obvezujući za sve djelatnike, na svim razinama sustava.

No, za nesmetanu provedbu istih potrebno je zajedništvo svih nas kako bismo osigurali najbolje uvjete i usluge djelatnicima i pacijentima. Slijedom toga, apeliramo na pojedince koji imaju eventualna saznanja o nepravilnostima u hitnoj medicinskoj službi da kontaktiraju nadležni županijski zavod za hitnu medicinu koji je obvezan promptno reagirati na sve potencijalne anomalije u sustavu i iznalaziti rješenja na dobrobit naših djelatnika i pacijenata.”