Kaić: Obitelj preminulog muškarca može podići tužbu, ali...

Zbog toga ne očekuje dodatni pad interesa za cijepljenje i podsjeća da je korist od cijepljenja i dalje veća s obzirom na rizik od oboljenja. Istaknuo je i da se o novoj omikron varijanti još uvijek malo zna.

HALMED je danas priopćio da je povezanost cijepljenja i smrtnog ishoda kod 33-godišnjeg muškarca vjerojatna. Kaić je istaknuo da je mala razlika između vjerojatne i sigurne ocjene.

'Da je nešto apsolutno sigurno povezano s cijepljenjem, može se reći samo za vrlo rijetke stvari poput lokalne reakcije npr. na mjestu primjene cjepiva gdje je ubod pa se vidi oteklina. To se može reći da je sigurno. Za sve drugo nikada nije ništa 100 posto sigurno, jer uvijek može nešto drugo dovesti do lošeg događaja ili ishoda. Isto tako nikada ništa nije apsolutno 100 posto isključeno. Vjerojatna povezanost je vrlo visoka razina povezanosti, najveća moguća, kazao je Kaić u Dnevniku HRT-a.

Istaknuo je da se 10 mjeseci trebalo čekati na dokazivanje uzročno-posljedične veze između cijepljenja i smrtnog ishoda jer je dosta dugo trajala konzultacija s vanjskim ekspertima.

'Za cjepiva se zna da uzrokuju određene stvari. Ako se ta stvar dogodi nakon cjepiva onda uz neka minimalna dodatna isključenja drugih mogućih uzroka, lako se dođe do povezanosti. Ali kod nekih vrsta nuspojava je stvarno potrebna temeljita obrada da se isključi drugi mogući uzrok.

Osvrnuvši se na slučaj kojega je danas objavio HALMED Kaić tvrdi obitelj preminulog može tražiti odštetu, ali je sustav u Hrvatskoj takav da obitelj mora dići privatnu tužbu.

'Pitanje je samo prema kome. Kada se radi o cjepivima iz obveznog programa cijepljenja, kada je država rekla da se djeca moraju cijepiti, pa ako onda dijete ima nuspojave, država preuzima odgovornost za to. Moram priznati da ne znam kako je kod ovih događaja nakon cijepljenja koja nisu obavezna. Meni bi bilo logično da se ide prema proizvođaču, tim više što u vrijeme kada je gospodin cijepljen, a nažalost i umro, nije bilo još jasno i poznato da cjepivo može izazvati takve nuspojave. To se kasnije utvrdilo, dodao je.

Kaić smatra da je strah od nuspojava opravdan. No napominje da je potrebno odvagnuti korist i rizike. Za sva cjepiva još uvijek Europska agencija za lijekove, koja stvarno ima uvid u podatke o učestalosti svih tih nuspojava, a ima i podatke o komplikacijama COVID-a, kaže da je korist od cijepljenja još uvijek veća nego rizik, istaknuo je Kaić.

Ne očekuje dodatni pad interesa za cijepljenje zbog tužnog događaja. Kaže da se i prije ove ocjene HALMED-a znalo da vektorska cjepiva mogu izazvati sindrom tromboze. Misli da to ne bi trebalo promijeniti percepciju odnosa koristi i rizika.

'U Sloveniji se nedavno dogodilo da je mlada žena umrla od istog sindroma nakon primjene Jansenovog cjepiva. Odlučili su povući cjepivo. Moram priznati da ne razumijem zašto, jer su i prije nego što se to dogodilo isto znali da to cjepivo može to izazvati, rekao je Kaić.

O omikron varijanti, kaže, sa sigurnošću se zna jako malo.

'Znamo da se počeo otkrivati diljem svijeta, nakon što je otkriven u Južnoafričkoj Republici. Je li se on sada samo otkriva ili se ciljano traži a ustvari je već bio tu ili se tek sada stvarno raširio po svijetu - to ne znamo. Samo znamo da ga ima. To je jedna od stvari koju bi bilo dobro znati. Druga stvar je je li on stvarno toliko zarazniji da sad možemo očekivati opet neki veliki val oboljelih među ljudima koji su već preboljeli ranije neku varijantu i među onima koji su cijepljeni. To je još uvijek nešto što ne znamo. Zanima nas i klinička slika. Znali su nas novinari pitati je li bi to bilo dobro da je jako zarazan i da izaziva jako blage kliničke slike, rekao je i dodao da o tome još nema podataka', kazao je Kaić.

Odgovarajući na pitanje o pilot projektu testiranja među cijepljenim zdravstvenim djelatnicima rekao je da bi ga zabrinuo takav postotak koji bi pokazao da cijepljeni nisu u manjem broju zaraženih, nego necijepljeni.

'To se prvenstveno i radi zato da se procijeni koliko to cijepljenje stvarno smanjuje mogućnost unosa infekcije u zdravstveni sustav, posebno u bolnice. Ako se vidi da ljudi koji su cijepljeni nisu zaraženi ili da su u značajno manje zaraženi nego ljudi koji su necijepljeni to je onda dodatni poticaj za zdravstvene radnike da se cijepe, oni koji nisu. Ako se pokaže da su jednako zaraženi i jedni i drugi, onda se opet trebaju cijepiti radi vlastite zaštite. Jer neće tada razviti tešku bolest. Ali tada bi se morali testirati rutinski i cijepljeni i necijepljeni', zaključio je Kaić.