Kako je lubenica postala simbol palestinskog prosvjeda?

Lubenice su na Bliskom istoku jako rasprostranjene. Ali svoje političko značenje lubenica duguje bojama: kora je zelena i bijela, meso crveno, sjemenke crne – upravo boje koje se nalaze i na palestinskoj zastavi.

„Nismo se smjeli slikati u crvenoj, zelenoj, crnoj i bijeloj boji. Palestinska zastava je bila zabranjena, a sa njom i boje palestinske zastave", objašnjava palestinski umjetnik Sulejman Mansur.

A onda je osamdesetih godina jedan izraelski časnik ušao u njegovu galeriju u Ramali, gdje je bilo prisutno više umjetnika.

„Pokušavao je uvjeriti nas da ne radimo političku umjetnost: ‘Zašto ne slikate cvijeće, lijepo cvijeće ili akt? Čak ću kupiti nešto, znate’“, ispričao je Mansur 2021. za Al Džazira+.

Zatim je izdao naređenje da ne smiju organizirati izložbu ni na Zapadnoj obali ni u Pojasu Gaze bez prethodne dozvole cenzorske uprave.

„A ako naslikam cvijet, ali u tim bojama, što ćete onda?“, upitao je neko. Odgovor izraelskog časnika bio je jasan: i takva slika bi bila zaplijenjena. „Čak i ako naslikate lubenicu, bit će problematično.“ Tako je, prema Mansuru, zapravo izraelski vojnik dao ideju za simbol lubenice.

Na palestinskim područjima lubenica se može vidjeti na zidovima kuća i na majicama, na plakatima i u umjetničkim galerijama.

„Ovaj crtež potječe iz knjige palestinskih narodnih bajki za djecu i pripovijeda o mitskom djetetu koje izlazi iz lubenice i može govoriti i ponašati se kao odrasla osoba", napisao je Mansur u listopadu 2023. na svom Instagram nalogu. „Izgleda da to nije mit, deca u Gazi primorana su da prerano odrastu – odrasli koji prolaze kroz pakao."

Povijest zastave

Prema podacima Palestinskog akademskog društva za proučavanje međunarodnih pitanja (PASSIA), zastavu je 1916. dizajnirao Šarif Husein bin Ali, emir Meke. U to vrijeme područje koje danas poznajemo kao Palestinu pripadalo je Osmanskom carstvu. Zastava je postala simbol Arapskog ustanka protiv Turaka.

Husein je sanjao o neovisnom arapskom kraljevstvu koje bi obuhvatilo današnja palestinska područja, kao i Siriju, Izrael, Jordan i Liban. Turci su, uz pomoć Britanaca, doduše poraženi, ali zajedničko kraljevstvo ostalo je utopija.

Do 1948. Palestina je bila pod britanskim mandatom. Nakon povlačenja Britanaca, simbol Arapskog ustanka ponovno je preuzet – ovaj put kao nacionalna zastava palestinske države.

Međutim, već dvadesetak godina kasnije ona je ponovno bila zabranjena: 1967. godine, u Šestodnevnom ratu, Izrael je okupirao Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jeruzalem i zabranio njezino isticanje. Nije se smjela pojaviti čak ni na posterima ili starim fotografijama. Tko bi je ipak pokazao, riskirao je hapšenje.

Tek 1993. zabrana je ukinuta – u okviru mirovnog procesa iz Osla, kada su se Izrael i Palestinci dogovorili o mirnoj koegzistenciji i međusobnom priznavanju. Zastava je prihvaćena kao simbol Palestinske samoupravne vlasti, kojoj je povjereno upravljanje Gazom i Zapadnom obalom.

U siječnju 2023. – dakle devet mjeseci prije napada terorističke organizacije Hamas na Izrael – izraelski ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben Gvir naredio je policiji da uklanja palestinskih zastava s javnih mjesta. „Dao sam nalog da se zastave koje podržavaju terorizam uklone iz javnog prostora i da se spriječi poticanje protiv države Izrael“, izjavio je ovaj ekstremno desničarski političar. Time je faktički ponovno uvedena zabrana.

Lubenica na društvenim mrežama

U međuvremenu demonstranti širom svijeta koriste lubenicu kao politički stav na propalestinskim protestima – najkasnije od izraelske invazije na Gazu koja je slijedila nakon Hamasovog napada na Izrael, simbol se masovno širi i na društvenim mrežama. Da bi izbjegli brisanje političkih objava, mnogi korisnici umjesto palestinske zastave postavljaju emotikon lubenice.

Umjetnik Halid Hurani već godinama slika lubenice. Na Instagramu je postavio sliku lubenice na zlatnoj pozadini: djelo je kasnije prodano na dražbi u korist jedne britanske zaklade koja pomaže Palestincima u zdravstvenom sektoru.

Lubenica kao oruđe rasista

Međutim, simbolika lubenice nije uvijek bila tako jednoznačna. Prije nego što se nakon 7. listopada 2023. proširila širom svijeta, ona je u SAD-u imala rasističko značenje: bijelci su je koristili da bi ismijali crnce, što potvrđuje Muzej rasističkih prikaza „Jim Crow“ kroz brojna svjedočanstva i eksponate.

Nakon što je 1865. ukinuto ropstvo u SAD, mnogi crnci su zarađivali za život uzgajajući i prodajući lubenice. To voće ne traži mnogo njege i brzo raste.

Bijelim rasistima to je poslužilo da šire priču kako su crnci lijeni. Bili su rasprostranjeni i prikazi na kojima crnci, s pretjerano naglašenim crvenim usnama, pohlepno jedu krišku lubenice, umrljani sokom koji im curi niz lice – poruka je bila da su bivši robovi djetinjasti i nečisti. Takve predstave širile su se naročito u bivšim južnim državama, s ciljem da ponize crnačku zajednicu.

Kada je nedavno organizacija „Demokratski socijalisti Amerike“ pozvala demokratskog lidera u Predstavničkom domu da se založi za prekid vatre u Gazi i uz to objavila sliku lubenice, kritike nisu izostale. Jer, lider je Afroamerikanac – i mogao je simbol lubenice shvatiti i na sasvim drugačiji način.

Foto: Christoph Soeder/dpa/picture alliance